DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 68 <-- 68 --> PDF |
odabiraju se na oko 20 m od ruba sastojine. Insekti se na platno stresaju (mehanička metoda) ili se stabla na plohi zamagljuju aparatima tipa Schwingfeuer. Svakih 10 dana insekti se sakupljaju na ovaj način i određuje se kvantitativni omjer (Schütte). Nedaleko plohe gdje se vrše biocenotska istraživanja nalazi se ploha za određivanje rane prognoze malog i velikog mrazovca (Cheimatobia brumata i Hibrnia defoliaria), koji ovdje predstavljaju štetnike velikog značenja. Na hrastovim stablima postavljeni su Ijeipivi prstenovi na koje se hvataju beskrilne ženke a i krilati mužjaci. Na taj način moguće je odrediti seksualni indeks i gustoću populacije pa prema tome stvoriti sud o predstojećoj opasnosti golobrsta. Sukcesivni godišnji podaci daju nam sliku dinamike populacije. U proučavanju dinamike populacije hrastova savijača njemački istraživač Schütt e došao je do veoma zanimljivih rezultata, između ostaloga da vremenske prilike nisu odlučne za gustoću populacije ovoga štetnika, već koincidenca između razvoja lišća odnosno otvaranje pupova i eklozije gusjenica. Jednom ta koicidenca postoji između kasnotjerajućih hrastova (v. tardissima), a drugi put između ranotjerajućih hrastova i vremena izlaska gusjeniqa. U tom smislu ispitivana su sredstva koja retardiraju otvaranje pupova. Svagdje u njemačkim šumama nalazili smo veliki broj kućica za ptice. Znajući da je mogućnost za leženje osnovni zahtjev za razmnažanje ptica, Nijemci pričvršćuju u šumi na drveću razne tipove kućica u kojima se ptice gnijezde. Te kućice prenose se iz jedne sastojine u drugu već prema pojavi štetnika. Utvrđeno je da je redukcija faune uslijed djelovanja ptica 70´%>. To međutim ovisi o biotopu i vrsti insekata. Ptice ne jedu samo štetnike već i njihove parazite čime je postotak redukcije nešto umanjen. Smatra se da ptice ne mogu spriječiti štetu kada je nastupila kulminacija. Također je ustanovljeno da je djelovanje ptica na hrastova savijača (Tortrix viridana) gotovo neznatno. Prema karakteru svoga djelovanja ptice kao i mravi imaju važnost u profilaksi odnosno higijeni šume. Zanimljivo je da mravi moraju da se navikavaju na uzimanje nekih insekata za hranu. Tako je na pr. potrebno kod vrste Nematus da prođe gotovo 15 dana dok mravi ispolje svoju grabežljivu djelatnost. To znači da su larve Nematusa u ranijim fazama pošteđene. Ipak redukcija u slučaju ako se nalazi 8 mravinjaka po jednom ha iznosi 70´% od ukupnog broja larvi. U Njemačkoj se vrše istraživanja o biocenotskoj ravnoteži naročito s obzirom na primjenu kemijske metode suzbijanja. Prema dobivenim rezultatima ustanovljeno je da se na većim površinama ova ravnoteža brže uspostavi a na manjim kasnije. Istraživanja Cramer a pokazala su da je inicijalno djelovanje insekticida ovisno o stupnju disperzije a njegova trajnost o efikasnosti sredstva za prihvatljivost. Štetnost insekticida na biocenozu ovisi također o pokrovu tla (biljnom). Trave i korov sprečavaju prodiranje insekticida na tlo pa u tom slučaju fauna ostaje pošteđena. Prskanje je štetnije od zamagljivanja. Proučavanje biocenotskog kompleksa vrše u Göttingenu i stručnjaci Instituta za zaštitu bilja Univerziteta (Institut für Pflanzenphatologie und Pflanzenschutz der Universität Göttingen — dr. S. B o m b o s c h). Značajne su postavke, da biocenoza postoji i u poljoprivrednim kulturama a ne samo u šumi. Najveći broj vrsta nalazi se na rubu šume i livade. Kod tretiranja hrušta ustanovio je dr. Bombosch da su veće koncentracije sa dugotrajnijim djelovanjem štetnije od manjih koncentracija koje djeluju u kraćem intervalu. Heksa preparati su pri tome manje štetni za faunu na tlu od DDT preparata. Odjeljenje za praktično suzbijanje u Institutu prof. Schwerdtfeger a proučava se praktično suzbijanje štetnika. Njega vodi dr. Schindler . Ovdje se jedno izdaju certifikati za proizvedene insekticide. Bez toga certifikata ne smije se u Njemačkoj upotrebiti ni jedan insekticid. Od velikog broja preparata koji se ispituju tek neznatni dio ispunjava uvjete i preporuča se za upotrebu. Institut raspolaže sa velikim količinama insekticida, fungicida i sredstava protiv glodavaca i ima priličan broj aparata za suzbijanje počam od prskalice do atomizera. U trećem odjeljenju ovoga Instituta proučavaju se fitopatološki problemi odnosno štetne gljive (dr. Rack) na šumskom drveću. Kod istraživanja o mogućnosti prognoze gljivičnog oboljenja borovih iglica (Lophodermium pinastri) upotrebljava se aparat za hvatanje spora, koga je konstruirao dr. R a c k. Brojenjem spora za vrijeme od 24 sata postoji mogućnost da se utvrdi prijeti li opasnost infekcije u toj godini. 434 |