DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Drvo kao sirovina za proizvodnju špiritusa već predstavlja važniju i rentabilniju industriju. Na ovaj način dobija se proizvod, koji se u normalno vreme dobija iz poljoprivrednih proizvoda. Cena ovako proizvedenog špiritusa je niža od onog iz poljoprivrednih proizvoda. Preradom drveta u viskozu produktima postoji. Same viskoze (veštačke svile, vune, pamuka i korda) uvozi se godišnje 12.090.000 kg u vrednosti od oko 5.175,770.000 dinara. Sem toga u zemlju se uvozi vuna, vuneno predivo kao i pamuk u količini 39,300.000 kgr u vrednosti od oko 24.787,600.000 dinara. Viskozom se može zameniti 20"Vo ove količine što znači smanjenje uvoza za još 4.957,520.000 dinara. U vezi sa poboljšanjem standarda, proizvešće se 540.000 kg celofana u vrednosti od 199,8000.000 dinara, koji se sada ne uvozi, ali postoje veoma velike potrebe. Prema tome podizanjem ove industrije u Loznici smanjice se uvoz za 10.333,060.000 dinara godišnje. Ova ušteda na uvozu postiže se preradom od svega 163.680 prostornih metara godišnje. Ista ova količina drveta kao gorivo predstavlja vrednost od 654,720.000 dinara, a može se zameniti ugljenom vrednosti od svega 314,265.600 dinara. Prema tome kao gorivo predstavlja stvarnu vrednost 314,265.600 dinara. Ako bi se ova količina drveta preradila puteni suve destilacije dobio bi se proizvod u vrednosti za 3.519,120.000 dinara. Špiritusa bi dobili u vrednosti od 6.029,971.120 dinara. Iz svega napred navedenog jasno se vidi, da je za naše prilike sada najrentabilnija upotreba drveta: prerada njegova u viskozu. Kao još jedan dokaz važnosti industrije viskoze najbolje može poslužiti to šta su učinile razne zemlje za podizanje ove industrije. Ing. Dimitrije Kritić NEKI PROBLEMI ZAŠTITE ŠUMA U ITALIJI I NJEMAČKOJ Sva dosadašnja nastojanja da se kemijskim metodama borimo protiv šumskih štetnika nisu dala potpuni uspjeh. Nije bilo moguće tretirati napadnute šume u relativno kratko vrijeme i time spriječiti štete. S druge strane kemijske metode upotrebljavane na velikim površinama mogu imati neželjene posljtediee. Sve su češći glasovi poznatih stručnjaka na polju zaštite prirode koji tvrde da su tretiranja šuma otrovima dvosjekli mač. Veliki broj stručnjaka zalaže se za biološke metode borbe. Marchai, Howard, Berlese, Silvestri, u prošlosti; Balachowsky, Vayssiere, Trouvelot, Pavan, Russo, Grisom, Steinhaus, Franz, Gösswal d i dr. u sadašnjosti čine ozbiljne napore da se kemijska borba svede u racionalne okvire a da se gdje je god to moguće orijentiramo na biološku borbu. Razumije se, da niti oni a niti ostali stručnjaci nisu protiv upotrebe kemijskih sredstava uopće, jier bi to na današnjem stupnju nauke bilo štetno za šumarstvo i poljoprivredu, no oni su ukazali na činjenicu da je biološka borba bez štetnih posljedica za biocen, specifična t. j . pogađa samo štetnika a pošteđuje korisnu entomofaunu, i konačno daju joj prednost i sa ekonomskog stanovišta jer je jeftinija od kemijske metode. Nažalost studij biološke borbe nalazi se i pored rezultata koji su do sada postignuti, još u početnoj fazi. Od 270 slučajeva biološke borbe koju su do danas primjenjeni, tek je 30 imalo potpuni uspjeh, 40 nepotpuni a ostali nisu uspjeli. To je upravo i razlog da se energičnije pristupi studiju ove materije. Da bi se što prije došlo do rezultata neophodno je potrebno da se naučni radnici jedne zemlje povezu sa onima iz drugih zemalja, da izmjene iskustva i steknu nova, da se pokusi provedu u što širim razmjerama jer je tada izgled u brži uspjeh sigurniji. Amerikanci su dali veliku važnost entomofagima (Howard). No u ovome studiju oni su išli još dalje. Veliki progres učinjen je u izučavanju patogenih mikroorganizama: virusa, bakterija i sporozoa (Steinhaus, Bergold, Tompson). Njih su slijedili Franuzi (Grison, Vago, Toumanoff), Nijemci (Franz, Krieg) i Švicarci (Martignoni). Sve je veći broj onih u inostranstvu koji rade na tom polju. Naš je zadatak bio da se upoznamo sa dostignućima na polju biološke borbe u Italiji i Njemačkoj. 425 |