DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 56 <-- 56 --> PDF |
III. VJETROBARNI POJASEVI Iako u S. A. D. ima mnogo šuma (oko 262 miliona ha) ipak ima i mnogo predjela, koji nemaju nikako ili imaju vrlo malo šuma. Amerika je poznata sa svojim jakim i čestim vjetrovima upravo uraganima. Ogromne su štete, koje ovoj zemlji nanose vjetrovi. Mnogi američki gradovi kao što su Chicago — nazivaju se »Windy City« — t. j . grad vjetrova. Uslijed jakih vjetrova mnoga poljoprivredna zemljišta su postala sterilna, mnoge komunikacije uništene i zimi zatrpane, mnoge građevine porušene. Upravo najplodnija poljoprivredna područja nemaju šuma — niti slične vegetacije, koja bi ih branila od bijesa vjetra, uragana i »Huricane«-a (hariken) — kako ga u Americi često zovu. Mnoga su zemljišta opustošena i čekaju, da ih se zaštiti od ovoga zla, da se ponovno privedu kulturi. SI. 3 Vjetrobrani pojas podignut u Montani (USA) 1947. god. oko farmerskog imanja Praktični Amerikanac ni ovdje ne stoji skrštenih ruku — nego radi punom parom na podizanju prije svega vjetrobranih pojaseva, a zatim većih šumskih sastojina. Oni su uvidjeli kakav klimatski i zaštitni značaj ima šuma — jer sada skupo plaćaju ranije nerazumijevanje za šume, koje je dovelo mnoge američke krajeve do uništenja šume i do postepenog uništenja svake druge vegetacije u predjelima gdje vladaju jaki vjetrovi. Zbog toga danas u Americi postoje čitave institucije za podizanje vjetrobranih pojaseva. Naročito velike i uspješne vjetrobrane pojaseve imao sam prilike vidjeti u državi Nebraska. Vjetrobrani pojasevi se podižu obično 10—30 m široki i na milje dugački. Oni se gotovo nikada ne podižu samo iz jedne nego od više vrsta drveća. Često puta svaki red stabala u istom pojasu zasađen je drugom vrsti drveta. Samo u 2 američke države Nebraska i Južna Dakota — podignuto je do danas oko 11.000 km dužine vjetrobranih pojaseva. Kažu, da su najbolji pojasevi od raznih četinjača (borovi, juniperusi i slično), jer da najbolje zaštite od vjetra. Gotovo sve troškove oko podizanja ovih zaštitnih pojaseva snosi država bez obzira da li on štiti zemljište farmera ili javne objekte. Farmeri u ovome radu samo pripreme tlo za sadnju šum. sadnica t. j . uzoru ga traktorima i izbrazdaju ga plugom za sadnju. Kasnije kada se nasadi podignu — farmer je dužan da ih njeguje. Dakle, oko 80%> troškova oko podizanja ovih pojaseva snosi država, a 20 hrast, razni borovi (banksiana, strobus i dr.). Topole su se na suhim pjeskovitim tlima mahom posušile. 422 |