DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 51 <-- 51 --> PDF |
SAOPĆENJA RACIONALIZACIJA TRANSPORTA U ISKORIŠTAVANJU SUMA Danas veoma aktuelno povećanje produktivnosti u šumarstvu, specijalno na poslovima iskorišćavanja šuma, uključuje u prvom redu racionalizaciju troškova transporta. Evo zašto: Na području kotara Vinkovci, iznosili su troškovi proizvodnje po kubiku posječene i prodane drvne mase kako slijedi: Tek. Godina Vrst troška 1954. %> 1955. °/o učešće učešće Sječa i izrada 171 9 199 8,6 Prevoz na pom. st. 257 13,5 429 18,6 Prevoz na gl. st. 700 36,8 870 37,9 Stovarišni troškovi 104 5,5 118 5 Upravna i pogonska režija 330 17,7 390 17 Soc. i ostali doprinosi 315 16,5 288 12,5 Kamata i amortizacija 26 1,3 9 0,4 ukupno 1.903 2.306 8. Šumska taksa 2.604 2.587 Sveukupno 4.507 4.893 Prednji podaci se odnose na iskorišćavanje sanitarnih i seljačkih sječa u vlastitoj režiji u označenim godinama. Iz navedenih podataka, vidljivo je, da po vrsti troškova, u ukupnim troškovima, samo transportni troškovi učestvuju sa 50—56,5%. Osim toga vidljivo je povećanje tih troškova u 1955. godini u odnosu na 1954. godinu za 12%). Takovo povećanje je zapaženo u 1956. i 1957. godini u odnosu na 1954. godinu. Istina, porast u 1955. g. bi se mogao djelomično opravdati lošijim izvoznim prilikama obzirom na znatno uvećane oborine i prtane puteve. Prosjek oborina za područje Vinkovaca iznosilo je za godinu 1954. 893 m/m, 1955. — 1.116 m/m, a 1956. — 687 m/m, no i pored tih razloga, može se reći, da transportni troškovi stalno imaju tendenciju povećanja. Navedeno ukazuje na činjenicu, da transport čini težište troškova i uslijed toga treba biti hvatište poduzimanje mjera racionalizacije troškova u šumarskoj proiz vodnji, napose u iskorišćavanju šuma. O povećanju produktivnosti, te sniženju troškova proizvodnje zavođenjem me hanizacije, kod nas se dosta govori i piše. Cesto se za tu svrhu preporučuju skupocjene uvozne mašine, premda nismo u cjelosti iskoristili niti najjednostavnije mogućnosti, koje nam stoje na raspolaganju. Tako na primjer samo upotrebom kola sa kugličnim ležajima i gumenim točkovima, mogu se uštediti znatna novčana sredstva, a da ne govorimo o drugim prednostima ovih kola ispred onih sa običnim točkovima. Radi dobivanja realnih podataka i dokaza njihove prednosti, praćen je uspo redni rad »starih« i »novih« kola, koja su radila pod istim uslovima, tj. u isto go dišnje doba, na istom putu i relaciji, te sa podjednako jakim konjima. Osnovni elementi promatranja za dobivanje podataka bili su slijedeći: 1. Težina konja: 770 i 1.100 kg. 2. Daljina prevoza: a) 2,5 km mekog i blatnog puta; b) 7,5 km tvrdog puta (cesta) 3. Radno vrijeme: 10 sati 4. Broj dnevnih vožnji: 2 5. Materijal, koji je vožen: hrastovi pilanski tropci 6. Prosječni dnevni učinak u m3 iznosio je: |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 52 <-- 52 --> PDF |
vrst kola Vrst konja nova stara slabiji konji 4,81 2,22 jači konji 5,83 10,64 2,56 4,78 Prosječno na 10 sati 5,32 2,39 Svedeno na 8 sati 4,26 1,90 Iz ovih podataka se razabire, da su konji sa novim kolima vozili u prosjeku 2,25 puta više. Usporede li se ukupni troškovi nabave jednih i drugih kola, onda dnevni troškovi iznose: Nova kola Stara kol; I. Nabavna vrijednost 140.000.— 80.000.— 1. Amortizacija 14,5u/o 110.— 63.— i(8 mjeseci po 230 radnih dana) 2. Održavanje 4,7°/o 36.— 20.— 3. Taksa na kosa (2400) 13.— 13.— 4. Kamate na osnovna sredstva 6%> 46.— 26.— 5. Plaće pomoćnika za utovar 320.— — 6. Socijalni i ostali doprinosi 160.— — 7. Porez na promet 245 — 41.— II. Ukupni dnevni troškovi 920.— 163.— Ukupni dnevni troškovil para konja sa kočijašem 2.080.— 2.080 — III. Ukupni dnevni trošak sprega 3.010.— 2.240.— Kod starih kola nije predviđen pomoćnik za utovar, jer nije potreban, niti ga kirijaši rabe, obzirom na mali teret. IV. Na osnovu navedenik nadnica sprega iz dnevnog učinka za konkretan slučaj iznosile bi cijene prevoza: 1. Za nova kola 3010.— Din: 4,26 m3 = 710.— Din. 2. Za stara kola 2243.— Din: 1,90 m3 = 1180.— Din. Predpostavi li se da su zahtjevi kirijaša u sogledu čiste zarade (dobiti) jednaki, bez obzira sa kakvim kolima rade, tada bi se jedinična cjena linearno povećala. Zato iz navedenih cijena slijedi zaključak, da je uporabom novih kola moguće sniziti transportne troškove za 40*/o. Osim sniženja transportnih troškova, omogućena je i bolja zarada kirijaša. Ova tvrdnja dokazana je i u praksi. Izvoz hrastove oblovine iz šume Stara zabrana na želj. stanicu Mikanovci plaćao se u 1955 g. 850 dinara po m3. Izvoz je vršen na starim kolima, dok je zarada kirijaša jedva pokrivala troškove sprega. Obična kola sa šinjama, koja su bila do sada u uporabi, treba svagdje zamjenjivati kolima sa gumenim točkovima. (Foto: Oštrić) |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 53 <-- 53 --> PDF |
U ovoj godini, poduzeće je sa kirijašima stupilo u kooperaciju i dalo im na uporabu svoja nova kola, uz refundaciju navedenih dnevnih troškova. Izvoz je plaćen 450 dinara po m3, ili za 47°/o jeftinije. Kola sa gumenim točkovima i kugličnim ležajima snizuju transportne troškove za 40°/o. (Foto: Oštrić) Prosječni dnevni učinak, kroz 10-satno radno vrijeme, iznosio je 11,16 ms ili prosječno dnevna zarada 5.000 dinara. Gdje stoji, da se pod ista kola nebi mogao upregnuti i traktor, napose za prevoze na duljim relacijama van šume? Kada bismo se zadržali samo na prikazu financijskog efekta, prednosti novih kola ispred starih, ne bi u cjelosti prikazali. Zato je potrebno navesti još nekoliko prednosti: 1. Oštećivanje saobraćajnica, napose cesta, znatno je manja sa gumenim točkovima, nego li sa šinjiskim. 2. Oštećivanje rastućih stabala, zadiranje kore sa širokim i stršećim osovinama, u mlađim i gušćim sastojinama, manje je kod kola sa gumenim točkovima. 3. Oštećivanje podmlatka u dovršenim i pomladnim sječama znatno je manje gotovo nikakovo. 4. Povećanom produktivnošću sprega se oslobađaju za obavljanje ostalih, napose poljoprivrednih radova. 5. Manjim utroškom stočne hrane povećavaju se tržni viškovi. Pretpostavimo li sada, da se na ukupno sječivoj masi na cijelom području snize troškovi transporta samo za 30"/o u odnosu na 1955. god., tada bi se naš dohodak povećao za 135.000 m3 X 390 din. = 52,650.000.— dinara. Istina, ovakav financijski uspjeh se nemože postići u jednoj godini, no za njegovo postizanje ne treba baš niti mnogo godina. Poželjno je samo, da znamo, što želimo, pa da se na određenom ekonomsko-privrednom području, kroz određenu privrednu organizaciju, sprovede određena ekonomska politika. Za potvrdu navedenog uspjeha poželjna je svakako i sređena knjigovodstvena, odnosno dokumentacijska služba. U protivnom će, kako transportni tako i ostali troškovi rasti umjesto padati, i to na račun dohotka u šumarstvu, a u krajnjoj liniji, na račun društvenog standarda. Ing. L Oštrić |