DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 51 <-- 51 --> PDF |
SAOPĆENJA RACIONALIZACIJA TRANSPORTA U ISKORIŠTAVANJU SUMA Danas veoma aktuelno povećanje produktivnosti u šumarstvu, specijalno na poslovima iskorišćavanja šuma, uključuje u prvom redu racionalizaciju troškova transporta. Evo zašto: Na području kotara Vinkovci, iznosili su troškovi proizvodnje po kubiku posječene i prodane drvne mase kako slijedi: Tek. Godina Vrst troška 1954. %> 1955. °/o učešće učešće Sječa i izrada 171 9 199 8,6 Prevoz na pom. st. 257 13,5 429 18,6 Prevoz na gl. st. 700 36,8 870 37,9 Stovarišni troškovi 104 5,5 118 5 Upravna i pogonska režija 330 17,7 390 17 Soc. i ostali doprinosi 315 16,5 288 12,5 Kamata i amortizacija 26 1,3 9 0,4 ukupno 1.903 2.306 8. Šumska taksa 2.604 2.587 Sveukupno 4.507 4.893 Prednji podaci se odnose na iskorišćavanje sanitarnih i seljačkih sječa u vlastitoj režiji u označenim godinama. Iz navedenih podataka, vidljivo je, da po vrsti troškova, u ukupnim troškovima, samo transportni troškovi učestvuju sa 50—56,5%. Osim toga vidljivo je povećanje tih troškova u 1955. godini u odnosu na 1954. godinu za 12%). Takovo povećanje je zapaženo u 1956. i 1957. godini u odnosu na 1954. godinu. Istina, porast u 1955. g. bi se mogao djelomično opravdati lošijim izvoznim prilikama obzirom na znatno uvećane oborine i prtane puteve. Prosjek oborina za područje Vinkovaca iznosilo je za godinu 1954. 893 m/m, 1955. — 1.116 m/m, a 1956. — 687 m/m, no i pored tih razloga, može se reći, da transportni troškovi stalno imaju tendenciju povećanja. Navedeno ukazuje na činjenicu, da transport čini težište troškova i uslijed toga treba biti hvatište poduzimanje mjera racionalizacije troškova u šumarskoj proiz vodnji, napose u iskorišćavanju šuma. O povećanju produktivnosti, te sniženju troškova proizvodnje zavođenjem me hanizacije, kod nas se dosta govori i piše. Cesto se za tu svrhu preporučuju skupocjene uvozne mašine, premda nismo u cjelosti iskoristili niti najjednostavnije mogućnosti, koje nam stoje na raspolaganju. Tako na primjer samo upotrebom kola sa kugličnim ležajima i gumenim točkovima, mogu se uštediti znatna novčana sredstva, a da ne govorimo o drugim prednostima ovih kola ispred onih sa običnim točkovima. Radi dobivanja realnih podataka i dokaza njihove prednosti, praćen je uspo redni rad »starih« i »novih« kola, koja su radila pod istim uslovima, tj. u isto go dišnje doba, na istom putu i relaciji, te sa podjednako jakim konjima. Osnovni elementi promatranja za dobivanje podataka bili su slijedeći: 1. Težina konja: 770 i 1.100 kg. 2. Daljina prevoza: a) 2,5 km mekog i blatnog puta; b) 7,5 km tvrdog puta (cesta) 3. Radno vrijeme: 10 sati 4. Broj dnevnih vožnji: 2 5. Materijal, koji je vožen: hrastovi pilanski tropci 6. Prosječni dnevni učinak u m3 iznosio je: |