DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 45 <-- 45 --> PDF |
PROF. DR. ALEKSANDAR UGRENOVIĆ (1883.—1958. Dne 19. rujna 1958. godine naglo je umro u 75. godini života Aleksanda r Ugrenović , pravi član Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnost i redovni profesor u miru Poljoprivredno-šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Toga dana radio je neumorno na redakciji članaka za I. svezak Šumarske enciklopedije. Osjećao se dobro; bio je pun ideja i planova za svoj daljnji rad. Trebao je drugi dan otputovati u Novi Vinool na nekoliko dana odmora. Na večer, kada je pošao na počinak, zatekla ga je nenadano nemilosrdna smrt. Tako se ugasio plodonosan život akademika i profesora Ugrenovića. Aleksandar Ugrenović rođen je 6. rujna 1883. god. u Petrinji. Gimnaziju je polazio i završio u Zagrebu (1893. do 1901.). Šumarske nauke upisuje 1901. god. na Šumarskoj akademiji pri tadanjem Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1904. god. Odmah nakon toga na istom Fakultetu upisuje prirodne nauke: botaniku, kemiju, mineralogiju, geologiju i zoologiju. Diplomirao je 1907. god. Uporedo sa studijem na Filozofskom fakultetu radio je na svojoj disertaciji, te je 1907. god. pristupio doktorskom ispitu s radnjom: O diferencijaciji ekstremiteta za gibanje u Coleoptera. Naokn završetka studija odlazi u šumarsku službu. Do 1917. god. službovao je u Osijeku i Slatini, a od 1917. do 1921. god. inspektor je odnosno direktor šuma u Pakracu. Godine 1921. izabran je za redovitog profesora Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu, za predmete: Uporaba — šuma sa trgovinom i industrijom drveta i Šumarska politika. Na dužnosti sveučilišnog profesora ostao je sve do 1941. god., Li. kada su ga u jesen te godine umirovile Prof. Aleksandar Ugrenović ustaške vlasti. Prekid u službi trajao je do 1945. god. Nakon Oslobođenja vraćen je natrag na svoju dužnost, na kojoj je ostao sve do svog umirovljenja 31. prosinca 1956. god. U škol. godini 1934./35. i 1948./49. vršio je dužnost dekana Polj.-šumarskog fakulteta u Zagrebu. Za pravog člana Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti izabran je 12. lipnja 1948. god. U Akademiji je vršio dužnost člana njenog Predsjedništva, tajnika III. Odjela za prirodne nauke i pročelnika Sekcije za šumarske nauke. Od 1922. god. pa sve do svojeg umirovljenja krajem 1956. god. (izuzev prekid od 1941, -1944.) bio je predstojnik Zavoda za uporabu šuma odnosno Zavoda za tehnologiju drveta Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu. Od 1955. do 1957. god. direktor je Instituta za eksperimentalno šumarstvo Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti .Od 1925. do 1929. god. urednik je Šumarskog lista. Neko vrijeme uređuje časopis Prirodoslovna istraživanja Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti. Inicijator i glavni urednik Šumarske enciklopedije, koja se nalazi u štampi Leksikografskog zavoda FNRJ u Zagrebu. Aleksandar Ugrenović bio je član više međunarodnih šumarskih organizacija: Silva mediterranea, Rim (1922), Commission internationale d´agriculture, Paris (1923), Institut internationale d´agriculture, Rim (1934), Union internationale des institutes 411 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 46 <-- 46 --> PDF |
de recherches forestieres, Stockholm (1936) i dr. Njegova naučna aktivnost zapažena je i van naše zemlje. Tako je 1926. god. postao dopisni član Československe Akademie zemedelska, Prag, od 1933. god. dopisni član Finskog šumarskog naučnog društva Helsinki, a od 1957. god. počasni član Academia italiana di scienze forestali Firenze. Za svoj naučni, pedagoški i stručni rad big je više puta odlikovan. Sahrana je obavljena 23. rujna 1958. u Zagrebu na Mirogoju. Aleksandar Ugrenović bio je čovjek velike erudicije i visoke kulture. U toku svog života razvio je vrlo živu naučno-istraživačku, pedagošku i stručnu aktivnost. Osnovao je i uredio laboratorij za istraživanja tehničkih svojstava drveta. Pod njegovim rukovodstvom započeta su istraživanja tehničkih svojstava drveta naših domaćih vrsta drveća. Veći dio njegovih radova zasjecaju u područje šumarske politike i zakonodavstva, iskorišćavanja šuma i´ tehnologije drveta. Kasnije kao akademik i direktor Instituta za eksperimentalno šumarstvo organizira naučno-istraživački rad na području šumarstva, obuhvativši njegov biološki i tehnološki dio. Kroz više od 40 godina rada objavio je mnogo naučnih i stručnih radova, više priručnika i udžbenika, popularnih djela, putopisa, prikaza i drugih rasprava, kako se to vidi iz popisa njegovih radova. U rukopisu je ostavio opsežan šumarski terminološki rječnik na 6 jezika. Ovaj rukopis sadrži na srpsko-hrvatskom, njemačkom, engleskom, francuskom, talijanskom i ruskom jeziku oko 12.000 termina. Njegovi naučni radovi zahvaćaju u raznovrsna područja šumarske politike, šumarskog zakonodavstva, povijesti šumarstva, iskorišćavanja šuma i tehnologije drvet. Sa područja šumarske politike i zakonodavstva objavio je niz naučnih radova. U toku 1923. godine izradio samostalni projekat zakona o šumama, kritički prikaz šumarsko-političkih motiva i rasprava o šum. požarevima u Jugoslaviji (1923., Int. šum. kongres, Paris). Nakon toga objavljuje raspravu o šumarskom zakonodavstvu Jugoslavije, (1926., Int. šum. kongres, Bim), raspravu o problemu krša sa gledišta šumarske politike i zakonodavstva (1928), kritički prikaz ministarskog projekta zakona o šumama (1928), raspravu o privatnim šumama i državi (1931., Int. šum. kongres, Rim). Sa područja povijesti šumarstva piše nekoliko rasprava u Pola stoljeća šumarstva (1926.). U Analima Francuskog Instituta u Zagrebu 1933. god. objavljuje studiju o francuskoj šumarskoj aktivnosti u ilirskim provincijama {1809.—1813.). Sa područja iskorišćavanja šuma objavljuje rasprave o drvarskom oruđu (1929), o smolarenju (1932., Int. šum. kongres, Nancy), o istraživanju o tehnici smolarenja crnog i običnog bora (1936., zajedno sa prof. dr. B. Šolajom), o impregniranim i neimpregniranim željezničkim pragovima (1933), o unifikaciji metodike istraživanja smolarenja (1936., Int. šum. kongres, Budapest), o problemu kvaliteta sastojine (1936., Int. šum. kongres, Budapest). Sa područja tehnologije drveta najvažniji naučno-istraživački radovi su slijedeći: istraživanja o specifičnoj težini i količini sirove smole (1931. god. zajedno sa prof. dr. B. Šolajom), metodka istraživanja kvalitete drveta (1936., Int. šum. kongres, Budapest), poznavanje drveta i njegovih svojstava kod Rimljana (1938), metodološka istraživanja o čvrstoći cijepanja (1940), istraživanja odnosa između čvrstoće cijepanja i njenoj zavisnosti od ravnine cijepanja i vlage drveta (1942.), studija o građenju gudačkih instrumenata (1951), istraživanja o granatosti (kvrgavosti) bora (1955), istraživanja o tehničkim svojstvima smrekovine 1955., zajedno sa prof. dr. I. Horvatom). Bio je vrstan padegog, za potrebe šumarske nastave izradio više priručnika i udžbenika. Sa područja šum. politike i zakonodavstva izradio je dva udžbenika: Su^marsko- politička osnovica zakona o šumama (1923.) i Zakoni i propisi o šumama i pilama (1933.). Iz područja iskorišćavanja šuma napisao je prvi udžbenik na srpskohrvatskom jeziku. Ovo djelo obuhvaća 6 svezaka sa ukupno 18061 stranica, to su: Iskorišćavanje šuma (1931.), Tehnologija drveta (1.932.), Tehnika trgovine drvetom I. dio (1934.), Tehnika trgovine drvetom II. dio (1935.), Kemijsko iskorišćavanje i konzerviranje drveta 1947.), Upotreba drveta i sporednih produkata (1948.). Priredio je i objavio II. izdanje pojedinih svezaka tog djela: Tehnologija drveta (1950., uz saradnju dr. I. Horvata), Eksploatacija šuma (1957., uz saradnju dr. B. Benića). Pored ovih priručnika i udžbenika izdao je u nakladi Jugoslavenske Akademije djelo Arboretum Trsteno (1954.). 412 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Uz sav svoj naučno-istraživački i pedagoški rad radio je i kao urednik stručnih časopisa i povremenih izdanja. Tako je bio urednik Šumarskog lista, Prirodoslovnih istraživanja, Anala za eksperimentalno šumarstvo i Šumarske enciklopedije. Pored toga pod njegovom redakcijom izašla su djela: Pola stoljeća šumarstva (1926.), Le Karst Yougoslave (1928.), Kresnik, Staro talijansko umijeće građenja gudačkih instrumenata (1951.). U toku svog dugogodišnjeg i plodonosnog rada Aleksandar Ugrenović bio je predstavnik šumarske nauke naše zemlje na više međunarodnih konferencija i kongresa: Marseille (1922.), Paris (1923. i 1931.), Firenze (1924.), Grenoble [1925.), Rim (1926. i 1934.), Nancy (1932.), Budapest (1936.), Berlin [1937.], Helsinki [1938.] i Nizza (1957.). On je cijelog svog života radio bez predaha i nesebično na razvijanju i unapređenju šumarske struke, nauke i nastave. Njegov rad bio je mnogostran, bogat i plodan. Naučni i stručni radovi, priručnici i udžbenici i druga djela Aleksandra Ugrenovića od neocjenjive su vrijednosti danas, a biti će to još dugo i dugo vremena za šumarske stručnjake, koji će raditi na području šumarske struke, nauke i nastave. Aleksandra Ugrenovića više nema među nama. Neumoljiva smrt prekinula je njegov plodonosan život. Plodovi njegova rada sadržani u njegovim mnogobrojnim naučnim i stručnim raspravama, u njegovim udžbenicima i priručnicima biti će generacijama šumarskih stručnjaka nepresušno vrelo znanja i daljnjeg poticaja za rad na unsapređenju šumarske struke, nauke i nasteve. Zato će svima nama lik Aleksandra Ugrenovića agilnog i neumornog stručnog i naučnog, javnog i kulturnog radnika, profesora i učitelja ostati u živoj i nezaboravnoj uspomeni. I. Horvat RADOVI PROF. DR. ALEKSANDRA UGRENOVIĆA A. Naučni radovi: 1. Über einige Angriffe der Vogel auf Pflanzengallen, Forstliches Centralblatt, Wien 1907., Pag. 529—531. 2. Wald-Insektenschäden in Slavonien Österr. Forst- und Jagdzeitung Wien 1907. 3. O diferencijaciji ekstremiteta za gibanje u Coleoptera. Morfološko-biološka studija. Slatina 1907. Pag. 1—48. 4. O potrebi biologije u prirodopisnoj obuci. Nastavni Vjesnik 1911. Pag. 799—803. 5. Građa za šumarsku terminologiju. Š. L. Pag. 9—15. 6. O redukciji optički mjerenih duljina — na horizont. Š. L. 1913. 7. Les incenđies de forets en Yougoslavie. Edition du XIe Congres international d´agriculture, Paris 1923., p. 71—83. 8. Šumarsko-politička osnovica zakona o šumama (Naučno-kritički prikaz šum.polit. motiva). Ljubljana 1923., p. 1—106. 9. Zakon o šumama. Samostalni projekat. Ljubljana 1923., p. 1—54. 10. Nos desseins et nos täches. Bulletin de la Silva Mediterranea. Firenze 1924., p. 8—15. 11. Iz istorije našeg šumarstva. (Šumarsko-privredni problemi u vezi s narodnim preporodom). Zagreb 1926., p. 1—34. 12. La legislation forestiere de la Yougoslavie. Edition du Congres international de sylviculture. Rome 1926., Nr. 56, p. 1—8. 13. Le Karst au point de vue de la politique et de la Legislation forestiere. Zagreb 1928. Le Karst yougoslave, p. 108—117. 14. Zakon o šumama. Kritika ministarskog projekta. Zagreb 1928., p. 1—14. 15. Drvarsko oruđe. (Prinos poznavanju historije razvitka drvarskog oruđa i tehnike rada njime). Godišnjak Sveučilišta, Zagreb 1929., p. 598—628. 16. Les Foreets privees et I´Etat. Rapport presente et public par le Congres international de Paris. Groupe II, Paris 1931. 17. Istraživanja o specifičnoj težini drveta i količini sirove smole vrsti Pinus nigra Arn. i Pinus silvestris L. Glasnik Zavoda za šumske pokuse, Zagreb 1931., p. 29—90. Izrađeno u zajednici sa prof. dr. B. Šolajom. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 48 <-- 48 --> PDF |
18. Recherches sur le gemmage du Pinus nigra Arn. et Pinus silvestris L. Congres international des Instituts des recherches forestieres ä Nancy. 1932., II.-erne Section, p. 1—5. 19. Istraživanja o tehnici smolarenja vrsti Pinus nigra Arn. i Pinus silvestris I., Zagreb 1936. Glasnik Zavoda za šumske pokuse, p. 1—200. Izrađeno u zajednici sa prof. dr. Bogdanom Šolajom. 20 Željeznički pragovi neimpregnirani i impregnirani. Građevinski vjesnik II, 6, 7 Zagreb 1933., p. 1—12. 21. The methods of investigation, concerning the quality of wood. Rapport presente au IX-e congres de l´Union internationale des Instituts de recherches forestieres ä Budapest 1936., p. 1—6. 22. Unification des methodes, de recherches sur le gemmage. Rapport presente au IX-e congres de l´Union internationale des instituts de recherches forestiers ä Budapest 1936., p. 1—7. 23. Zur frage der Bestandesqualität. Rapport presente au IX-e congres de l´Union internationale des institus de recherches forestieres ä Budapest 1936., p. 1—7. 24. L´Activite forestiere francaise dans les provinces illyrienns (1809.—1813.). Annales de rinstitut francais. Zagreb 1933., p. 1—13. 25. Die Kenntnis des Holzes und seiner Eigenschaften bei den Römern. Ein Beitrag zur Geschichte der Forstbenutzung. Forstwissenschaftliches Centralblatt, 60. Jahrgang. Nr. 18. 1938., p. 570—583. 26. Metodološka istraživanja o čvrstoći cijepanja i cjepljivosti drva. Glasnik za šumske pokuse. Zagreb 1940., p. 31—56. 27. Planmässige Untersuchungen über die Spaltfestigkeit und Spaltbarkeit des Holzes. Holz als Roh- und Werkstoff, 1940., p. 143—150. 28. Untersuchungen über die Spaltfestigkeit und ihren Zusammenhang mit dem Bau der Markstrahlen. Holz als Roh- und Werkstoff, 1941., p. 26—31. 29. Istraživanja o čvrstoći cijepanja i njenoj zavisnosti sa građom sržnih trakova. Glasnik za šumske pokuse. Zagreb 1942., p. 1—21. 30. Istraživanja o čvrstoći cijepanja, njenoj zavisnosti od ravnine cijepanja i vlage drveta. Glasnik za šumske pokuse. Zagreb 1942., p. 21—61. 31. Šuma u svijetlu nauke, Jug. Akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1951. 32. Drvo za rezonanciju od Stradivarija do danas, Jug. Akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1951. 33. Uvodna studija djela Kresnik, starotalijansko umjeće građenja gudačkih instrumenata, Jug. Akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1951. 34. Arhitektonika živog stabla, Jug. Akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1952. 35. Istraživanja o granatosti (kvrgavosti) bora (Pinus L.), Anali Instituta za eksperimentalno šumarstvo, Jug. Akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1955. 36. Istraživanja o tehničkim svojstvima smrekovine (Picea excelsa Lk.). Anali Instituta za eksperimentalno šumarstvo Jug. Akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb 1955., u zajednici sa prof. dr. I. Horvatom. B. Priručnici i udžbenici: 1. Šumarsko-politička osnovica zakona o šumama (Naučno-kritički prikaz šum.-pol. motiva). Ljubljana 1923., p. 1—106. 2. Zakoni i propisi o šumama i pilanama. Zagreb 1930., p. 1—314. 3. Iskorišćavanje šuma, Zagreb 1931., p. 1—225. 4. Tehnologija drveta. Zagreb 1932., p. 1—315. 5. Tehnika trgovine drvetom I. Zagreb 1934., p. 1—276. 6. Tehnika trgovine drvetom II. Zagreb 1935., p. 277—593. 7. Kemijsko iskorišćavanje i konzerviranje drveta. (Svezak V. djela Iskorišćavanja šuma;. Izdalo Ministvarstvo industrije i rudarstva. Zagreb 1947., p. 1—244. 8. Upotreba drveta i sporednih produkata šume. (Svezak VI. djela Iskorišćavanja šuma). Izdalo Ministarstvo industrije i rudarstva. Zagreb 1948.,. p. 1—429. 414 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 49 <-- 49 --> PDF |
9. Šumarski dio ruskoga tehničkog rječnika. (Redakcija: Podhorski-Mirković). Izrađeno 1948. 10. Tehnologija đrveta, II. izdanje, str. 1—502, Zagreb 1950., uz saradnju dr. I. Horvata. 11. Arboretum trsteno, Jug. Akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu, 1954. 12. Eksplotacija šuma, 1—480, str. Zagreb 1957., uz saradnju dr. R. Benića. 13. Šumarski terminološki rječnik u 6 jezika (u rukopisu), Zagreb. C. Stručni radovi: 1. Fotografija u denđrometriji. Šumarski list 1904. p. 372—389. 2. Nekoliko bilježaka o estetici u šumi. Š. L. 1904. p. 631—643. 3. O novijoj kemijskoj uporabi treseta i drva. Š. L. 1905. p. 15—24. 4. Trgovački ugovor med Austro-Ugarskom i Njemačkom. S. L. 190 . p. 106—111. 5. O šiškama grmlja i drveća i njihovim uzročnicima. Š. L. 1906., p. 91—101. 6. Entomološke bilješke. Š. L. 1906. p. 269—273. 7. K pitanju šumarske akademije. Pokret 1906. S. L. 1906. p. 278—280. 8. O produkciji drva i carini na drvo. S. L. 1909. p. 134—141. 9. O šumarskoj terminologiji. Š. L. 1912. p. 78—79. 10. O poznavanju otrovnih gljiva. Š. L. 1913., p, 464—472. 11. Slava Franu Ž. Kesterčaneku. Š. L. (Posebni prilog) 1915. p. 3—5. 12. Prodaja vlastelinstva Pakrac. Hrv. Lloyd 1916. 13. Procjenbeni je elaborat sastavni dio kupoprodajnog ugovora. S. L. 1917. p. 369—372. 369—372. 14. O našem šumarstvu. Hrvatska Njiva 1918. 15. K pitanju šumarske nastave. Jugoslavenska Njiva 1919. 16. Misli vodilje naše šumarske politike. Zagreb 1921., p. 1—20. 17. Šumarska terminologija. Šumarski list 1933., p. 44—51. 18. Potrajnost šumarskog gospodarenja. Š. L. 1922., p. 149—154 i 273—285. 19. Popularizovanje šumarstva (Njegovo značenje za šumarsku politiku). Š. L. 1922., p. 401—404. - 20. Agrarna reforma i šume. Š. L. 1922., p. 557—565. 21. O šumskim požarevima. Š. L. 1922., p. 711—722. 22. Greške đrveta. Š. L. 1925., p. 304—312 . 23. Najstarije šumarsko udruženje. Pola stoljeća šumarstva. Zagreb 1926., p. 5—22. 24. Šumarski list (1876.—1926.). Ibidem, p. 83—86. 25. Tri šumara starine (Franjo Šporer, Ante Tomić, Dragutin Kos). Biografski portret, Ibidem, p. 107—114. 26. Fran Kesterčanek. Biografski portret, Ibidem, p. 130—134. 27. Šumarsko zakonodavstvo Jugoslavije. Ibidem, p. 215—221. 28. Kuda brodimo? Š. L. 1927., p. 59—66. 29. Jadi naše šumarske privrede. Š. L. 1927., p. 59—66. 30. Privredno zakonodavstvo i stručnjačka saradnja. Š. L. 1927., p. 113—116. 31. Naša šumarska politika. Š. L. 1927., p. 163—165. 32. Zar likvidacija šumarstva? Š. L. 1927., p. 275—278. 33. Privredni savjet — bez šumarstva. Š. L. 1927., p. 329—331. 34. Šume gore. Š. L. 1927., 9. 404—407. 35. Šumarstvo pred parlamentom. Kritika člana 133. Š. L. 1928. p. 4—10. 36. Smolarenje u šumama crnog bora. Š. L. 1928., p. 79—83. 37. Smolarenje u Francuskoj. (Izrađeno na osnovu studije na terenu). Zagreb 1928. p. 1—21. 38. Drvo kao građevni materijal. Građevinski vjesnik, Zagreb 1933., p. 1—5. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 50 <-- 50 --> PDF |
39. Forstpolitik Jugoslawiens, Internationaler Holzmarkt, Wien 1939., Nr. 26, p. 12. 40. Prof. dr. Andrija Petračić, o njegovoj šezdesetgodišnjici. Š. L. br. 11, Zagreb 1939., p. 605—607. 41. Jahresbericht über die forstliche Literatur Jugoslawiens im Jahre 1939. Forstliche Rundschau. Tharandt 1940. 42. Jahresbericht über die forstliche Literatur Jugoslawiens im Jahre 1940. Forstliche Rundschau, Br. 13. H. 2. s. 124—131. 43. Jahresbericht über die forstliche Literatur Jugoslawiens im Jahre-1941. Forstliche Rundschau, Tharandt. 44. Razvoj šumarske politike u Sovjetskoj Rusiji. Š. L. 1945., p. 29—31. 45. Osonvi šumarske politike u SSSR. Š. L. 1946., p. 29—35. 46. Drvna industrija i šumarstvo. Š. L. 1948., p. 145—147. 47. Poliranje drveta. Š. L. 1948., p. 312—314. 48. Suradnja nauke i operative. Šum. list 1951. Zagreb. 49. Devedeset godina šumarske nastave. Šum. list 1952., Zagreb 50. Problem šumarske terminologije. Šum. list 1954., Zagreb. 51. Prvi decenij šumarstva u socijalističkoj Jugoslaviji. Šum. list 1955., Zagreb. D. Redakcije: 1. Urednik Šumarskog lista, Zagreb od 1925.—1929. 2. Pola stoljeća šumarstva. Spomenica o pedesetgodišnjici Šumarskog udruženja. Zagreb 1926.., p. 1—685. 3. Le Karst yougoslave. Monografija za Internacionalni šumarski kongres, Zagreb 1928., p. 1—155. 4. Šumarska bibliografija (1848.—1948.). Redakcija. Detaljni rad izradio prof. A. Kauders. Zagreb 1947., p. 1—267. 5. Urednik prirodoslovnih istraživanja Jug. Akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb. 6. Urednik Anala za eksperimentalno šumarstvo Jug. Akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb. 7. Kresnik, starotalijansko umijeće građenja gudaških instrumenata, Jug. Akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb´ 1951. 8. Inicijator i glavni urednik Šumarske enciklopedije u dva sveska, Leksikografski zavod Jugoslavije, Zagreb. E. Ostali književni rad: 1. Četrdeset godina šumarske nastave i nauke na zagrebačkom sveučilištu. Alma mater croatica. Zagreb 1938., p. 65—69. 2. Univerziteti u Švedskoj. Alma mater croatica. Zagreb 1939., p. 127—130. 3. Nordische Reise. Morgenblatt LIII. Nr. 168., 174, 215, 221, 227, 232, 239, 251, 1938. i 1939. Zagreb (Prikaz Švedske). 4. Finnland — ein Zauberland. Morgenblatt LIII. Nr. 297. Zagreb 1939., LIV. 53. Zagreb 1939. (Prikaz Finske). 5. C. A. Carlson — ein Wohltäter der Universität Zagreb. Morgenblatt LIV. 163. Zagreb 1939. (Švedski naučni stipendij za Jugoslaviju). 6. Sto godina šumarstva. Šumarski list 1946., p. 185—188. 7. Šuma i čovjek. Čitanka za narod. Izdanje Pipred. Beograd 1947., p. 1—132. |