DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 4 <-- 4 --> PDF |
koji radi sa ispravnim alatom, kod obaranja stabala normalne granatosti te na razmjerno blago nagnutom terenu, tj. terenu nagiba do 25%. Ovaj osnovni potrošak radnog vremena ne uključuje u sebi potrošak vremena za prelaze od jednog do drugog stabla. Stvarni potrošak vremena je veći od osnovnog, jer su u njemu uključeni kako prelazi od stabla do stabla, tako i potrebni prekidi rada (predasi u toku rada i potrošak vremena za prirodne potrebe, te dodaci na račun veće granatosti stabala, veće strmosti terena, pripreme oruđa prije rada i si.). Prema tome za pravilno utvrđivanje normi učinka odnosno normalnog potroška vremena kod obaranja stabala i izrade sortimenata potrebno je u prvom redu poznavati osnovni potrošak čistog vremena rada za izvođenje pojedinih operacija, a zatim veličinu pojedinih dodataka tome čistom vremenu rada. Tek suma osnovnog potroška vremena i dodataka, daje temelj za obračunavanje normalnog potroška radnog vremena kod radova sječe i izrade, a prema tome i za obračun normi učinka. U ovoj raspravi nastojali smo utvrditi osnovni potrošak čistog vremena rada kod obaranja jelovih stabala i izrade tehničke oblovine pri ljetnoj sječi na području Gorskog Kotara. Na temelju rezultata potroška čistog vremena rada pokušali smo prikazati način za brzo utvrđivanje realnih normi učinka. Budući da na osnovni potrošak čistog vremena rada utiču debljina i drvna masa stabala istražili smo to njihovo djelovanje na učinak rada te odnos, koji postoji između promjera odnosno drvne mase stabla s jedne strane i potroška čistog vremena rada s druge strane. Ispitivanja potroška vremena vršili smo u ljetnoj sječi. Rad su obavljali domaći profesionalni šumski radnici iz Gorskog Kotara. Detaljniji prikaz uslova izvođenja rada, koji smo snimali, donosimo u posebnom poglavlju. 2. Osnovni potrošak čistog vremena rada 20. Karakteristike radilišta i radnika U cilju utvrđivanja potroška čistog vremena rada obavljali smo snimanja rada obaranja stabala i izrade tehničkih sortimenata (trupci i rudničko drvo) u sječinama Tešna, Poklani Vrh, Klane i Vršiće Lug na području Drvno-industrijskog poduzeća Delnice. Nadmorska visina radilišta iznosila je oko 8D0 m. Inklinacija se kretala od 10 do 35% odnosno u prosjeku na svima sječinama oko 20%>. Tlo je kamenito kraško. Rad se obavljao u mješovitim sastojinama bukve i jele smjese 0.8 jele i 0.2 bukve. Drvna masa iznosila je prije sječe uz obrast 0.8 oko 350 m3 jele, oko 40 m3 bukve i 10 m3 ostalih vrsta, tj. svega oko 400 m3. Intenzitet sječe je bio vrlo jak i iznosio je oko 30°/o drvne mase jele, tj. u prosjeku oko 130 m3 po ha. Kod proučavanja potroška vremena za pojedine operacije obavljana je kronometraža rada na slijedećem broju stabala: Operacija Broj stabala Obaranje stabala 235 kom. Kresanje (čišćenje) grana 242 „ Guljenje kore drvenim guljačima 333 „ Guljenje kore željeznim guljačima 119 „ Trupljenje oblovine (izrada trupaca i rudničkog drveta) 235 „ Sva snimanja potroška vremena obavljena su tokom VI. i VII. mjeseca 1949., tj. za ljetne sezone rada. Efekat rada kod sječe i izrade stabala u eksploataciji šuma obično iskazujemo u jedinicama proizvoda. U našem slučaju jedinica proizvoda je m3 tehničke oblovine. l |