DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Po biljci broj grančica varira od 6 do 26 komada, a duljina grančice kreće se u prosjeku od 40 do 50 cm. Međutim, ima grančica, koje su dugačke samo 8 do 10 cm. Ovi podaci ukazuju, da je bujni rast drače moguć već prve godine. Naravno, da ovi podaci dobiveni u rasadniku, nisu mjerodavni za rast na terenu, gdje su nepovoljniji uslovi. Ipak, ovi orijentacioni podaci ukazuju, da — uz podesnu tehniku uzgoja na terenu — podizanjem drače 2 do 3 godine prije pošumljavanja možemo dobiti potrebnu zaštitu za sadnice drveća. Jednako tako zaključujemo, da njome možemo razmjerno brzo podignuti žive ograde oko kultura. Ovdje napominjemo, da je podzemni dio sadnice do mjesta, gdje počinje raščlanjen je žila, to jest 6 do 7 cm ispod površine, bio na promatranim primjercima približno za jednu trećinu deblji, nego stabljika na najdebljem dijelu. To nema praktične vrijednosti, ali je zabilježeno radi interesantnosti. Jednogodišnje biljke imaju habitus odraslog grma sa karakteristično zavinutim i trnovitim grančicama. Habitus jednogodišnje biljke i njena veličina utvrđuje mišljenje, da se drača zbog teškoće pri manipulaciji vađenja, sortiranja, otpreme i sadnje mora uzgajati direktno na terenu. Ovdje su izneseni samo neki orijentacioni podaci, jer su daljnja istraživanja napuštena zbog premještaja obradivača. Trebalo je na osnovu ovih podataka nastaviti s radom u rasadniku još jednu sezonu, da se dobiju precizniji podaci, a potom prijeći na ispitivanje uzgoja na terenu. Time bi se dobili korisni podaci za operativu. Ovaj kratki prikaz iznesen je s namjerom, da se stručnjaci operative zainteresiraju za draču i da sami nastave ovim radom. Pošto čitav daljnji postupak traje dvije do tri sezone, a ne iziskuje neki naročiti trošak, smatram, da će se netko naći, tko će nastaviti radom. LITERATURA 1. Ani ć dr. M.: Dendrologija, Šuma. priručnik I, Zagreb 1946. 2. Bel tram ing. VI: Za bolše in uspešnije delo, Obnova .gozda na Slovenskom krasu, Gozđ. vestnik, br. 9/10, Ljubljana 1954. 3. Bel´tra n ing. VI.: Šumarsko pitanje krša Jadranskih obala i otočja, Šum. list br. 10/11, Zagreb 1946. 4. Burlako v ing. D.: Način »suhih kultura« pri pošumljavanju krša i golijeti u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj, Šum. list, br. 6/7, Zagreb 1929. 5. Čoli ć ing. D.: Ispitivanje uloge kieke (Juniperus communis L.) na serpentinskom erozivnom području, Naučne osnove borbe protiv erozije, Akademski Savjet FNRJ Beograd 1957. 6. Fukare k ing. P.: Nekoliko podataka o tilovini, Šum. list, br. 9, Zagreb 1947. 7. Horva t ing. A.: Tehnika pošumljavanja, Rukopis za šumarsku enciklopediju, Zagreb 1954. 8. H o r v a t i ć dr. Stj.: Karakteristika flore i vegetacije krša, Šum. list, br. 10, Zagreb 1929. 9. Krpa n ing. R.: Goli krš, Šum. priručnik I, Zagreb 1946. 10. Obrad o vi ć ing. M.: Prednosti saditive v zgodni jesen, Obnova gozda na slovenskem krasu´ Gozdarski vesnik, br. 9/10, Ljubljana 1954. |