DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1958 str. 27 <-- 27 --> PDF |
gubo v (15) govori o praktičnoj važnosti smrike, vrijesa itd. pri pošumljavanju krškog područja. Z i a n i (18) spominje, da pri melioraciji površina, gdje je tlo veoma degradirano treba upotrebiti pionirske vrste kao smriku, draču, glog, kadulju, vrisak itd. Direktnu sadnju biljaka drveća preporuća samo na bolje usčuvanim tlima. Upotreba grmlja pri pošumljavanju degradiranog krša u sukcesiji ne će ublažiti sve nepovoljne elemente poremećenih ekoloških uslova, ali će smanjiti nepovoljno djelovanje mikro i mezoklimatskih faktora, koji su od vitalne važnosti za održanje biljaka. Praksi je već odavno poznato, da biljke mnogo bolje odolijevaju, ako su sađene pod zaštitom grmlja. To se saznanje gotovo redovno koristilo na radilištima, gdje su postojali takvi elementi vegetacije. Međutim, ono se nije koristilo, u svrhu stvaranja zaključka, da zbog boljeg uspjeha na jako degradiranim terenima treba prethodno pristupiti podizanju grmlja. Vjerojatno je tome uzrok to, što nije postojala prava predodžba o važnom utjecaju grmlja na uspjeh pošumljavanja. Tek u najnovije vrijeme njegova je uloga uočena i objašnjena. Korisnost upotrebe grmlja, kako je već napomenuto spominju mnogi autori. Međutim, na to pitanje se posve određeno osvrnuo već klasik krša Wessel y (18), koji kaže: »Istina je, da ove dvije vrste grmlja (Juniperus i Paliurus) ne daju stvarno nikakve osobite koristi, ali uspjevaju na najlošijim kamenjarima, gdje su gotovo neuništive. Tamo, gdje se iz bilo kojeg razloga u dogledno vrijeme ne će ništa drugo unositi, bilo bi poželjno i korisno i ovo bijedno grmlje. Ono bi zaslužilo, da se u izvjesnim prilikama i vještački uzgaja, što sigurno nije ni teško ni skupo«. Wessel y ne polazi sa gledišta, da mu te vrste služe kao zaštita, iako bi se i to moglo zaključiti iz njegovih imisli. Njemu je prvenstveno bio cilj, da se krš »zazeleni«. Iz izloženoga slijedi: — da upotreba grmlja nije nova i da se odavna preporuča, a praksa je pokazala, da je njegova upotreba korisna, iako se malo primjenjuje; — da se tek u najnovije vrijeme njegova upotreba ponovo pokreće. Osim navedene primjene grmlja postoji i druga mogućnost njegova korištenja. Kad su svojevremeno razmatrani svi uzroci neuspjeha pošumljavanja, došlo se do zaključka, da je među ostalim jedan od uzroka to, što pošumljenje površine nisu dovoljno zaštićene od ugona stoke. Najefikasnija zapreka ulasku stoke u branjevinu je suhozid. Međutim, podizanje suhozida je veoma skupo. Prema cijenama, koje je Sekretarijat za šumarstvo NRH primjenjivao pri razradi planova za period 1957.—1960. god. za krško područje, troškovi podizanja 1 tm suhozida visine 1,30 i širine 0,40 m u kruni planirani su s 165 dinara. Tu je računana samo radna snaga bez doprinosa zajednici. S doprinosom taj se iznos penje gotovo na dvostruko, pa je očito da se podizanjem suhozida troškovi pošumljavanja znatno po visu ju. Zadnjih godina odustalo se uglavnom od podizanja ogradnih zidova, pa se branjevine samo označuju kamenim humkama. Ta mjera nije uvijek dovoljno efikasna, zbog toga treba naći jeftiniji način ograđivanja. U obzir dolazi živa ograda od materijala, koji se može uzgojiti iz sjemena na terenu, dakle od vrsta koje mogu uspijevati pod najnepovoljnijim uslovima. Među takve vrste spada drača. Toj svrsi ona odlično odgovara, jer je zbog stvaranja trnja neprolazna. Osim toga drača se koristi: |