DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Zbog velikih geografskih, napose klimatskih i pedoloških, razlika primorsku oblast listopadnu podijelili smo na četiri podoblasti: Da Istra Db Hrvatsko primorje s Kvarnerom Dc Sjeverni kontinentalni dio Dalmacije Dd Južni kontinentalni dio Dalmacije. I ova oblast ima veliku visinsku amplitudu, i to od 0 m do oko 700— 1.200 m (više prodire u Dalmaciji, niže u Hrv. Primorju). Horizontalno joj je vrlo uzak pojas u Hrvatskom Primorju i vrlo širok u Dalmaciji. Vegetacija je prosječno termokserofitna s listopadnim listačama; uglavnom hrast medunac, crni grab, crni bor, crni jasen, maklen, manje cer i kitnjak, malo koprivić, na manjim površinama lovor. Na toplijim položajima prehvaćaju elementi tipične mediteranske flore iz zajednice Quercetum ilicis, na Madnijim visokim elementi montane zajednice bukve i bukve-jele. Tu mogu dobro uspijevati mnoge strane vrste drveća, na pr. na toplijim i zaštićenim staništima bijelog graba alepski i brucijski bor, cedrovi (naročito atlanstski cedar, mjestimice bagrem i sofora). Sjemenarsko područje razgraničeno je po ovim važnijim šumskim zajednicama, počevši od granice pojasa jele-bukve do obale: 1. Fagetum croaticum seslerietosum 2. Seslerieto-Osrtyetum 3. Carpinetum croaticum orientalis Zajednica primorske šume bukve zauzima razmjerno uski pojas, s oborinom višom od 1.800 mm. Mnogo širi je pojas crnog graba (sa crnim jasenom, meduncem i dr.); obuhvaća oko pet subasocijacija, koji za potrebe sjemenarske službe zasad nemaju veće značenje. Na obalnom području kontinenta prosječno do 300—600 (800) m nadm. visine i na otocima nalazi se uglavnom zajednica bijelog graba, koja pokriva velike površine napose u Dalmaciji, s oborinom 800—1.500 mm. Vrlo su važni sjemenarski okoliši autohtonog crnog bora: Borji kod Rijeke; Borova draga, Borovi vrh i u nation, parku Paklenica na Velebitu; Surdup i Krivajica kod Knina; Borovača kod Muca; Nevistina, Pajka i Borovik iznad Makarske. Površina (nereducirana) oko 2.000 ha. Taj se bor može upotrijebiti za pošumljivanje kraških goleti u toj sjemenarskoj oblasti i u prelaznim područjima prema planinskoj oblasti. U toj oblasti nalaze se sjemenarski okoliši autohtonog pit. kestena (Istra, Cres) i hrasta lužnjaka (Motovun). Na planinama Risnjaka, N. Kapele, Velebita, Biokova, Svilaje i Dinare nalaze se sastojine bukve i bukve-jele. E. Sjeme narska oblast primorska zimzelena Ova oblast (sredozemna, mediteranska) nastavlja se na primorsku listopadnu. Pokriva vrlo uski pojas uz južnu obalu Istre, u Dalmaciji prema jugu postepeno sve širi pojas uz obalu, kao i dalmatinske otoke uključivši Lošnji, obalni dio otoka Cresa, zapadni dio Raba, vrlo malo na zapadnom dijelu Krka i drugim manjim otocima na južnom dijelu Hrvatskog Primorja. U dolinama ta je oblast nešto dublje zahvatila u primorsku listopadnu oblast. Geološke formacije su pretežno kreda, jura i nešto eocen s vapnencima i dolomitima, malo fliša i dr. Tla su uglavnom skeletna do skeletoidna: skeletne rendzine, smeđa karbonatna tla, crvenice, brunizi |