DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 8 <-- 8 --> PDF |
r svježijim staništima zajednice Fagetum croat. montanum i u Blechno- Fagetum jela. Ta oblast po šumskim zajednicama razdijeljena je na ova sjemenarska područja: 1. Blechno-Fagetum Blechno-Abietetum 2. Fagetum croaticum montanum Fagetum croaticum abietetosum 3. Piceetum croaticum montanum Piceetum croaticum subalpinum 4. Fagetum croaticum subalpinum 5. Querceto-Carpinentum i Ostryetum Sjemenarsko područje Ci je uglavnom na silikatima a ostala tri na vapnencima i dolomitima. U toj oblasti ima mnogo i drugih šumskih zajednica, koje pokrivaju razmjerno male površine. Među njima najznačajnije su zajednice crnog i bijelog bora na M. Kapeli i crnog bora na Plješivici (s drugim vrstama drveća na površini oko 1.600 ha), koje mogu odlično poslužiti kao sjemenarske baze za posumljivanje suhijih i toplijih staništa u toj oblasti, pa ih treba svrstati u sjemenarske okoliše. U prebornim šumama ove oblasti prirodno podmlađivanje je pravilo; umjetno posumljivanje je izuzetak, osim gdje se treba povećati omjer četinjača. Vrednije panjače, s gledišta sjemenarstva, također nisu problem, jer im je lako utvrditi fitosociološku pripadnost, pogotovu ako se u blizini nalaze sjemenjaci vrednijih vrsta drveća. Problem čine goli dio Krša i šikare, za koje treba odrediti sjemenske baze. r TXSSjemenarska oblast primorska listopadna Ova oblast (polusredozemna, submediteranska) proteže se na primorskoj strani Dinarida i na otocima sjevernog dijela Jadrana, ispod pojasa šume jele-bukve, pretežno na degradiranom i ogoljenom području Krša. Geološku formaciju čini uglavnom jura i kreda, mnogo manje eocen i neogen. Petrografska podloga je većinom vapnenac i manje dolomit, nešto fliša (eocenski lapori, pješčenjaci, numulitni vapnenci, breče) i dr. U Istri prevladavaju vapnenci srednje i gornje krede (vrlo malo dolomita), a oko Va područja čine slojevi eocena i nešto neogena. Naprotiv u Hrvatskom primorju najveći dio petrografske podloge izgrađen je od vapnenačkog kamenja gornje krede i manje jura s dolomitima. Tla su uglavnom plitka, skeletna do skeletoidna: skeletne rendzine (kamenjare), smeđa primorska, degradirane crvenice, smeđa karbonatna, ponegdje slanjače, uz veće vodotoke aluvijalna tla. Godišnja količina oborina je 1.000—3.000 mm; u Istri 1.000—2.000 m oborine (Učka) s razmjerno manje bure, suše i ekstrema temperature; u Hrvatskom primorju prosječno 1.500 mm s većim brojem burnih dana, češćim sušama i većom aplitudom temperature. Još veće su razlike prema dalmatinskim teritorijima. Šumsko privredna područja su: Istra (bez uskog obalnog pojasa na jugu), Kvarner (uglavnom bez obalnog dijela Cresa, zapadnog dijela Raba i bez Lošinja), Sjeverno-dalmatinske listopadne šume, Srednjo-dalmatinske listopadne šume i Južno-dalmatinske listopadne šume. Površina oko 600.000 ha. |