DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 6 <-- 6 --> PDF |
nego sveze. Ove šume nalaze se u okviru područja klimatogene zajednice hrasta lužnjaka i graba (Querceto-Carpinetum), ali pod utjecajem stalnih poplava razvile su se trajne zajednice drukčijeg sastava. Prema tome zasad su sjemenarska područja ova: 1. Alneto-Querciom roboris 2. Populion albae Najraširenije su higrofilne zajednice (asocijacije): Querceto-Genistetum elatae, Leucoieto-Fraxinetum angustifoliae i Alnus glutinosa-Carex brizoides, kao i sveza Populion albae. Prema granici istočnog dijela ove oblasti prehvaća mjestimice i klimatogena zajednice hrasta sladuna i cera (Quercetum confertae-cerris) na suhijim položajima. Zbog vrlo mozaičnog mikroreljefa i mozaičke ispremješanosti različitih tipova tala, kao«i zbog različite dubine donje vode, tipovi šumske vegetacije često su i na manjim površinama vrlo ispremiješani i ne možemo ih lako međusobno lučiti. Drugdje su razlike očigledne. Zato će se kod utvrđivanja sjemenarskih okoliša i pogotovu kod izbora sjemenskih baza, raspodjele i upotrebe sjemena nailaziti i na veće poteškoće. No one će se postepeno, u toku daljnjeg istraživanja, sve više smanjiti. B. Sjemenarska oblast brdska Između Drave, donjeg toka Save i Une, padina Vel i M. Kapele i granice Slovenije nalazi se na višim položajima brdska sjemenarska oblast s prigorjem (sredogorje). Visinska razlika u ovoj oblasti iznosi oko 800 m, i to od oko 100—200 m do 1000 m (Zrinjska gora 615 m, Psunj 989 m, Papuk 953 m, Ivančica 1.061 m, Zagrebačka gora 1.085 m nadm. v.). Glavne su geološke formacije diluvij i iz tercijera neogen i mnogo manje paleogen, nešto trijasa, paleozoičkih naslaga, kristalinskih škriljevaca i vulkanskog kamenja. Tla su uglavnom slabo i umjereno podzolirana (Querceto- Carpinetum croaticum i Fagetum croaticum montanum), jako podzolirana (Querceto-Castanetum croaticum), smeđa karbonatna tla (Querceto- Carpinetum croaticum), rendzine (Querceto-Ostryetum) i podzoli (Querceto- Castanetum croaticum). Oborina ima oko 700—1.200 mm godišnje, prosječno 900 mm. Šumsko-privredna područja su ova: Dilj gora, Psunj gora, Papuk gora, dio Moslovačke gore i Bilo gore, Kalnik gora, Ivančica gora, Zagrebačka gora, Zumberačka gora, Vukomeričke gorice, Zrinjska gora, Petrova gora, Perjasička gora. Površina oko 470.000 ha. U toj oblasti nalaze se mezofilne šume hrasta kitnjaka s običnim grabom, koje na hladnijim položajima prelaze u šume hrasta i bukve i u šume bukve, na još hladnijim, svježijim i višim polažajima (Zagrebačka gora, Macelj gora, Ivančica gora i Papuk gora) u šumu jele-bukve, na toplim i suhijim vapnenačkim staništima mjestimice u kserofilnu šumu hrasta medunca i crnog graba, na jako podzoliranim tlima u acidofilnu šumu hrasta kitnjaka i pitomog kestena, na svježijim do vlažnijim tlima u šumu hrasta lužnjaka s grabom, na mokrijima s jasenom, johama, vrbama i topolama, na aluvijalnim tlima u zajednice topola i vrba. Na odgovarajuća staništa mogu se unositi udomaćene, naše nedomaće i strane vrste listača i pogotovu četinjača: bagrem, sofora (za pčelarstvo), topole, lipe, jela, razne 332 |