DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 41 <-- 41 --> PDF |
ra na način kao što to čine Wanin i Perelygin tj. u svojstvu o kojima zavisi izgled drveta (boja, sjaj, tekstura); miris drveta, ponašanje drveta pod utjecajem vode (vlažnost, bujanje i utezanje drveta, higroskopnost, provođenje vode, pojivost); svojstva povezana sa težinom drveta; provodi] ivost topline, akustična svojstva drveta, električna svojstva drveta, provodljivost svijetla i rentgenskih zraka, provodljivost drveta za uzduh i plinove. Posebna je pažnja posvećena ispitivanju vlage drveta te higroskopičnim svojstvima drveta i njegovom utezanju i bubrenju. IX. Mehanička svojstva drveta (str. 692—845). Opširno su prikazana mehanička svojstva te način njihovog ispitivanja. X. Metodika sabiranja materijala za ispitivanje i obrada rezultata (str. 846— 864). Sastoji se iz dva dijela: uputstva za KAD CE U PROLJEĆE POČETI SERIJA ŠUMSKIH POŽARA? NOMOGRAM PREDVIĐANJA OPASNOSTI Ustanovljivanje roka u kom će početi proljetni požari ima veliko značenje za određivanje patruliranja i za preventivno čišćenje sječina. Opažanja u šumama Svedlovske oblasti pokazala su, da čim se kasnije ustaljuje srednja dnevna temperatura iznad 0°, tim je kraća perioda koja je potrebna da se sušanj osuši tako da bude pripravan za požar i obratno. Tako je na pr. u Svedlovskom šumskom gospodarstvu srednja dnevna temperatura zraka iznad 0° počela u jednom slučaju već 25. ožujka, pa je pripravna perioda trajala 27 dana, a kad je ta ista temperatura počela 10. travnja, onda je pripravna perioda trajala samo 20 dana. sabiranje materijala i izradu proba te prikaza statističke obrade podataka. Ovaj drugi dio obradio je mgr. inž. B. Gonet. XI. Najvažnije vrste drveta i njihova upotreba (str. 865—872). U ovom poglavlju prikazane su tabelarno karakteristikeupotreba najvažnijih vrsta drveta. XII. Fizička i mehanička svojstva važnijih vrsta drveta. Prikazana su tabelarno. U iskazu literature pisac je obradio pregled svih poljskih radova koji obrađuju nauku o drvetu kao i popis važnijih publikacija na stranim jezicima. Ovaj opširni udžbenik i priručnik tehnologije drveta dobro će poslužiti svim stručnjacima koji se bave đrvetom te znači doprinos ovoj grani nauke ne samo u Poljskoj nego i u svjetskim razmjerima. R. Benić To se tumači time, da kad u Zauralju počne rano proljeće, obično se onda zateže, česti su kasni mrazovi i oborine. Kad proljeće započne kasno, onda naglo nastupa i biva redovno prilično vedro. Prema datumu kad se ustali srednja dnevna temperatura zraka iznad 0° može se grafikonom odrediti datum spremnosti šušnja na požar skoro na mjesec dana unaprijed i proreci kad će vjerovatno započeti šumski podari (si. 1). Kad se dobiveni datumi prenesu na papir, dobit će se slika očekivane spremnosti šušnja na požar u području čitave oblasti. Godine 1955, 1956 i 1957 u Uralskoj upravi hidrometeorološke službe postavile su se prognoze na osnovici provedenog istraživanja. U mjestima za koja su nacrtani grafikoni, točnost je predviđanja pokazala « it it ta u ii a li u 10 i * f a to n « is fa 10 11 SI. 1. Grafikon prikazuje kako zapaljivost šušnja ovisi o temperaturi zraka. Pokusi su vršeni u šumskim gospodarstvima istočno od Urala i to: A — Svedlovsk; B — Rež; C — N. Tagil; D — Verhoturje; E — Nikito Ivdelj. |
ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 42 <-- 42 --> PDF |
odstupanje samo 2—3 dana, a to je sasvim zadovoljavajuće. Sverdlovska meteorološka služba često je pomišljala da se otkrije jednostavna i očigledna metoda kojom bi se predvidjela opasnost od požara, tako da je može lako shvatiti i najobičniji čuvar šuma u gospodarstvima i šumarijama. Zadatak se sastojao u tome, da se otkrije veza između pri- Trajanje suhe Broj pravnosti šušnja da se zapali i meteorološkim elementima i to zato da bi se svakog dana moglo znati da li prijeti opasnost od požara. Analizirano je 347 slučajeva u tri šumska gospodarstva. Ovisnost gorenja šušnja o temperaturi zraka i trajanju suhe periode vidi se iz ove tablice: zapaljenja kod ;emperatu C» periode (dana) 6—10 | 11—15 | 16—20 21—25 26 i više ukupno 1 2 3 4 5 5 20 5 20 Podaci ovi očito pokazuju zavisnost gorenja šušnja o temperaturi zraka i trajanju sušne periode. Na taj način, ocjenjujući stepen opasnosti od požara, izgleda da bi se moglo ograničiti na ta dva faktora. Međutim, praksa je pokazala, da je gorenje šušnja ovisno i o još jednom — trećem faktoru — o manjku vlage u zraku. Istina, deficit vlage nema izravne veze s gorenjem; ta se veza dobiva zajedničkim djelovanjem tog deficita i temperature zraka. Iz toga nedvoumno slijedi, da pomenute faktore valja smatrati osnovicom za sastav nomograma u svrhu određivanja opasnosti od požara. Puna (donja) krivulja nomograma po 1S ,´l -?# tf ? ti Temperatura, zrajta, u /3saLC SI. 2. Nomogram za određivanje spremnosti šušnja da se zapali u Sverdlovskom. Gornjo- Isetskom i Uralmaševskom šumskom gospodarstvu. 13 13 16 16 2 4 14 20 e 12 29 47 30 65 131 251 38 81 203 kazuje gornju granicu površine gdje nema opasnosti od požara, a crtkana (gornja) krivulja — srednju vrijednost deficita vlage kod gorenja. Tanke horizontalne linije omeđašuju duljine trajanja suhe periode potrebne da se sušanj upali. One su povučene kao minimalne vrijednosti trajanja suhe periode koja je prethodila pojedinom požaru pri određenoj temperaturi zraka i deficitu vlage. Upotreba je nomograma jednostavna. Kad znamo temperaturu zraka i deficit vlage odnosnog dana, naći ćemo na nomogramu odgovarajuću točku. Padne li ona ispod pune krivulje, to ne treba očekivati tog dana požar. Ako se nađe iznad nje, to će mogućnost požara ovisiti o trajanju suhe periode. Na istom se nomogramu može s dovoljnom točnošću odrediti vjerovatnost opasnosti za slijedeći dan. Treba samo od točke koja pokazuje temperaturu zraka koju predviđamo za sutra, povući uvis dok ne siječe krivulju srednje vrijednosti deficita vlage (crtkana krivulja). Ako kod toga trajnost suhe periode bude veća ili jednaka od one na nomogramu, valja pojačati mjere zaštite od požara na tom šumskom području. U protivnom slučaju, ako trajanje suhe periode koju očekujemo bude manje od one na nomogramu, to se radna snaga određena za požar, može iskoristiti na drugim poslovima u šumskom gospodarstvu. Mi se služimo ovim nomogramom od 1953. g. Analogno bi se mogli izraditi i za druga područja. Oni će se ponešto razlikovati, jer na opasnost od požara utječe osim meteoroloških faktora i drugi elementi, u prvom redu tipovi sastojina. Les, Hoz. 4—1958. L. A. Fedorov. Preveo: Đ. Knežević |