DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 4     <-- 4 -->        PDF

a sve u skladu s gospodarskim zahtjevima i potrebama. Usporedo s tim radom trebalo
bi započeti sistematsko istraživanje rasa najvažnijih vrsta drveća. Da se olakša rad,
za potrebe šumsko pokusnih stanica Instituta sastavio sam »Okvirne smjernice za
izradu metodike kod utvrđivanja varijabiliteta šumskih vrsta drveća«; kao kriteriji
kod pronalaženja rasa u prvom redu služe kvalitetne osebine debla i krošnje, dužina
vegetacijskog razdoblja, otpornost prema štetnim utjecajima abiotskih i biotskih faktora
i dr.; karakter istraživanja je komparativno-morfološki, a valjanost rezultata
utvrđuje se pomoću određenih formula po varijaciono-statističkoj metodi.


Polazeći od navedenih načela i zadataka izradio sam sistem za razgraničavanje
sjemenarskih jedinica NR Hrvatske. Svrha i cilj ovog razgraničenja
jest, da se ne čine grube griješke kod raspodjele i upotrebe sjemena
raznog porijekla.


Osnovni kriteriji za razdiobu područja Hrvatske na sjemenarske jedinice


Kriteriji, koje sam imao u vidu kod osnovne razdiobe teritorija NR
Hrvatske na sjemenarske oblasti, podoblasti i na sjemenarska područja,,
bili su ovi:


1. geograf sko-ekološki faktori, napose orografske, makroklimatske,.
makropedološke i makrohidrografske značajke — za oblasti i podoblasti;
2. regionalne klimatske i pedološke osobine, koje se jasno odrazuju u
većim šumskim zajednicama, odnosno u njihovim asocijacijama i svezama
— za područja;
3. razdioba na šumsko-privredna područja (po Smilaju);
4. preglednost na karti i u terenu;
5. usklađivanje naučnih zasada sa sadašnjim mogućnostima Instituta
i potrebama operative.
Daljnja razdioba na sjemenarske okoliše pojedinih vrsta drveća u
okviru sjemenarskih područja izvodit će se na temelju faktora lokalne
klime i tla.


Osnovna razdioba, koju na temelju tih kriterija ovdje iznosimo, je
orijentacijska, t. j . ona ima u vidu čitavo područje republike. Zato kod te
razdiobe namjerno nisam ulazio u razmatranje bitnijih pojedinosti, kao
na pr. površine hrasta lužnjaka u brdskom i primorskom području, nalazišta
raznih vrsta borova na Kršu, sastojine bukve u dalmatinskom listopadnom
području, sastojine jele u sredogorju, staništa joha, topola i vrba
u nizinama.


Na temelju navedenih kriterija teritorij NR Hrvatske razdijeljen je
na ove sjemenarske jedinice:


A. oblast nizinska sa četiri podoblasti i dva područja
B. oblast brdska sa tri područja (podoblasti još nisu određene)
C. oblast planinska sa pet područja
D. oblast primorska listopadna sa četiri podoblasti i tri područja
E. oblast primorska zimzelena sa dvije podoblasti i jednim područjem.
Razdioba na sjemenarske jedinice


Na priloženoj karti ucrtane su granice sjemenarskih oblasti, a u tekstu
izneseni su osnovni opisi i glavne karakteristike pojedinih oblasti,
razdioba na podoblasti, kao i nazivi sjemenarskih područja po šumskim
zajednicama. U karti nisu unesene granice sjemenarskih podoblasti i po