DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 36 <-- 36 --> PDF |
5. Pošto u prijedlogu Zakona o šumama nema nikakove specifične odredbe za Krš, a isti se pojavljuje kao posebni problem kojega treba detaljno razraditi, a naročito po pitanju financijske i organizacijske šumarske službe, a u vezi donesenih zaključaka Savjetovanja o. Kršu u Splitu 1958. god. ukazuje se potreba, da se hitno osnuje posebna komisija, koja će razmotriti taj problem i donijeti teze za sastav prijedloga Zakona o Kršu. U komisiju su određeni slijedeći drugovi: Radovčić ing. Ante, Šimunović ing. Milivoj, Horvat ing. August, Pužar ing. Miloš, Vučković Nikola, Čolović ing. Ilija, Tkalčić ing. Branko i Novaković ing. Mladen. DOMAĆI STRUČNA LITERATURA Dr. S. Živojnović: ZAŠTITA SUMA Naš poznati stručnjak za zaštitu šuma i šumarsku entomologiju profesor beogradskog Šumarskog fakulteta dr. Sveti slav Živoj ino vi ć, objavio je nedavno knjigu — Zaštita šuma — u izdanju Naučne knjige, Beograd. Ovo djelo, prvo ove vrste u našoj zemlji, obuhvata materiju Zaštite šuma u četiri dijela. U prvom, uvodnom, dijelu autor je iznio opasnosti koje ugrožavaju šumu i štete koje otuda nastaju, predmet i zadaci zaštite šuma te odnos zaštite šuma i drugih šumarskih nauka. U drugom dijelu obrađeni su abiotski štetni uticaji, oštećenja i i zaštita šumskog zemljišta, štete od atmosferskih uticaja (žega, suša, mraz, kiša, snijeg, lavine, inje, oluje i dr.) šumski požari i štete od dima. Treći dio obuhvata štetne faktore biot ske prirode. Ovamo spadaju štetočine bilj nog pofijekla( korov, imele, lišajevi i fi topatološke gljive), fitopatogene bakterije i virusi. Posebno su obrađene bolesti na drveću lišćara a posebno na drveću četi njara. Bolesti su opisane sistematski: na korijenu, stablu, lišću odnosno iglicama. Posebno poglavlje obuhvata bolesti biljaka u šumskim rasadnicima. U ovom dijelu opisane su korisne živo tinje (sisari, ptice, insekti, pauci)) i štetne životinje (domaća stoka, šumska divljač, sitni glodari, ptice i insekti). U poglavlju o štetnim insektima autor je obradio ukratko razviće insekata a zatim se osvrnuo na njihovo značenje za šumsko gospodarstvo, masovno razmnažanje te na mehaničke, Prijedlog treba izraditi do konca XI. mjeseca o. g. Bivše Stručno udruženje razradilo je svojevremeno prijedloge za rješavanje problema privatnih šuma u NRH. Kako su se od donošenja prijedloga do danas prilike bitno izmjenile, potrebno je te prijedloge nadopuniti odnosno izmjeniti, te se u tu svrhu predlaže osnivanje komisije. Donosi se zaključak, da u tu komisiju uđu slijedeći drugovi: Savić Đuro, Pavša ing. Ivo, Mihić ing. Josip, Došen ing. Jerko, Motal ing. Zdravko, Dobrosavjević ing. Predrag i Štetić ing. Vladimir. Wirth Milivoj I ČASOPISI kemijske i biološke mjere borbe protiv njih. Zaštita od štetnih insekata opisana je po redovima (Homoptera, Coleoptera, Lepidoptera) posebno za lišćare a posebno za četinjare. I ovdje su rasadnici tretirani u posebnom poglavlju: Štetni insekti rasadnika. Četvrti dio sadrži zaštitu šuma od čovjeka. Do sada se obično govorilo o štetama koje u šumama čine neuposlena lica ili šumski radnici. Autor je opisao kakove štete mogu nanijeti šumama i sami vlasnici šuma (momentani interesi), zatim stručnjaci rukovodioci nepravilnim poslovanjem u procesu proizvodnje (nepravilno gazdovanje) te uslijed propusta u sprovođenju zaštitnih mjera. Pod naslovom štete od neuposlenih lica opisane su štete: pri korišćenju sporednih šumskih proizvoda i šumskih prekršaja (uzurpacije šuma, bespravne sječe, pustošenje, krčenje, oštećivanje stabala), štete od turizma, javnog saobraćaja, električnih postrojenja, rudnika, industrijskih poduzeća, vojske i ratova. Na kraju knjige autor donosi osnovnu literaturu kojom se služio pri sastavu knjige i registar stručnih termina. Knjiga ima 388 strana i bogato je ilu strirana sa 232 slike od kojih je većina ori ginalna. Ovu knjigu sa zadovoljztvom su dočekali i primili ne samo naši studenti već i stručnjaci na terenu. Zaista se već dugo vremena osjećala potreba jedne savremene knjige o zaštiti šuma na našem jeziku i za naše prilike. Udžbenika ove vrsti nema mnogo niti u svjetskoj stručnoj literaturi. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Većina autora ograničavala se na šumarsku entomologiju i fitopatologiju, a tek mali broj obuhvatio je zaštitu šuma kao kompleksnu nauku. Najnovije djelo te vrste od prof. F. Schwerdtfegera na njemačkom jeziku nije bilo dostupno našim stručnjacima. Iako je to nesumnjivo odlično djelo eminentnog stručnjaka na području zaštite šuma, ono nije moglo naglasiti mnoge probleme koji izviru iz naše prakse. Knjiga prof. Zivojnovića ispunila je stoga veliku prazninu u našoj stručnoj literaturi, a njena je vrijednost upravo u tome što je to zbir problema i iskustava iz naše vlastite prakse. Autor je potpuno ispravno odredio mjesto zaštite šuma u šumarskoj nauci uopće i u odnosu na osnovne šumarske nauke. Zadaci šuma sastoje se u: dijagnozi štete, utvrđivanju uzročnika te određivanje preventivnih i represivnih mjera. Najzad autor naglašuje sistematsku zaštitu koja prožima čitav sistem poslovanja u šumi. Autor je^svojom knjigom razbio mišljenje strano svima šumarskim stručnjacima, koje nažalost i kod nas zastupaju pojedinci, a koje negira zaštitu šuma kao nauku i sve probleme svode na šumarsku entomologiju ili fitopatologiju. Potpuno je krivo, a to izlazi iz djela prof. Zivojnovića, gledati štetnog insekta ili štetnu gljivu a ne gledati sami objekt koji treba zaštiti t. j . šumu. Pri tome su preventivne mjere one koje trebaju dominirati u zaštiti šuma. Na tim mjerama, a ne na suzbijanju, treba da se bazira šumsko poslovanje. Mjere suzbijanja, kaže autor, uzeti će se samo kao krajnje sredstvo. —i Zaštita je sve do nedavna bila nerazvijena. — (str. 29). Ona je gutala materijal šumarske entomologije i fitopatologije, a za pravo gradivo u tim udžbenicima nije balo mjesta. Ostaje sve do nedavna nauka koja nabraja šumske neprijatelje i razna zla, daje mjere njihova suzbijanja a ne radi svoj glavni posao: formulisanje zahtjeva šumskom poslovanju u vezi sa zaštitom šuma. — Dosljedan ovoj koncepciji autor je izvanredno uspio da cijeloj knjizi dade stručni šumarski pečat. On je znao da odredi opseg koji je potreban dati samom uzročniku štete da ne izgubi iz vida ono što je bitno: ugroženi objekt, šumu. Potrebno je poznavati uzročnika i njegove slabe točke, ali je potrebno poznavati i šumu, njen život, što je slabi a što joj daje otpornost. Mnogi uzročnici su van naših snaga, njima ne možemo vladati (vjetar, oluja i dr.). U tim slučajevima upućeni smo na šumu, u njoj samoj tražiti mogućnost kako se ovoj višoj sili oduprijeti. A to zah tijeva da zaštitar bude dobar ekolog, liječnik, koji dobro poznaje svog pacijenta. Autor je opisao sve operacije u produkciji šuma od njenog početak do sječe, pri kojima se mogu uzrokovati štete. Bilo da se radi o sakupljanju sjemena bilo o paljenju ugljena ili eksploataciji šuma, čovjek stručnjak ili nestručnjak, seljak ili radnik, industrijalac ili vojnik, notice ili iz neznanja, stvara štete ili stvara uslove da biotski ili abiotski faktori započmu sa svojim štetnim djelovanjem. Ono što je daje još veću vrijednost ovoj knjizi jesu primjeri iz našeg vlastitog iskustva. Uzurpacije šuma, bespravna sječa, razna oštećivan ja stabala i pustošenja šuma dokumtiarni su sa brojevima nad kojima se moramo zamisliti. Iz ovog izlazi: Zaštita šuma je u većini slučajeva u rukama stručnjaka, šumara. On šumu stvara, njeguje i iskorištava. Njegova je dužnost da osigurana .nesmetanu produkciju. Zaštita šuma — djelo prof. Zivojinovića biti će svakome stručnjaku putokaz, kako će to postići. Androić ŠUMARSTVO — Beograd. Br. 1/2 1958. Članci: Ing. Stevan Kolarović: Uređenje šuma i turizam; ing. R. Ivkov: O introdukciji stranih vrsta drveća; dr. T. Bunuševac: Uloga šušnja u pojavi erozije zemljišta; ing. M. Simonović: i ing. A. Janković : Jednostavniji način nivelanja pri trasiranju šumskih putova i železnica; dr. ing. Pejoski : Terpentinska industrija Poljske; ing. D. M a š i r ević: Hemiska ispitivanja bosanske bukve. Br. 3/4: Dr. Z. Miletić: Prilog poznavanju sušenja bukve na južnom Kucaju; ing. M. Jovanović: Neka zapažanja o uticaju svetlosti na proizvodnju drvne mase kod hrasta; dr. ing. V. Popovi ć i ing. D. Stošić : Izbor ob lovine za izradu greda maksimalne nosivosti; ing. D. J ed l o v- ski: Temperatura tla pod kamenim pločama; ing. D. Pejović : Prilog poznavanju strukture i prirasta u čistoj bukovoj sastojini karaktera prašume u predelu »Ćosin Grob« —. Grdelička Klisura; ing. V. Hafić : Crveni hrast (Q. borealis) — Anatomska građa i neka tehnička svojstva. Br. 5/6: Dr. V. Jovanović i A. Tucović: Prethodno saopštenje o hibridizaciji topola u god. 1957; ing. Svetislav Radulović : Ogledi nege šuma zapadnog Srema; dr. ing. Cedomir Janković: Integralne melioracije planinskih i pretplaninskih slivova; dr. Milica Corovi ć i dr. Leposava Stjepanović: Rastenje ko 363 |