DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 34 <-- 34 --> PDF |
drveće). Upotreba tog sjemena mnogo ovisi o horizontalnom i vertikalnom rasprostranjenju određene vrste drveća, točnije o njenom varijetetu, a napose o florističkom sastavu područja, iz kojeg sjeme potječe. Izvršenje tog zadatka mnogo je lakše danas, nego prije, jer nam nauka o biljnim zajednicama daje razmjerno pouzdanu osnovicu za taj rad. Drveće određene vrste najbolje se razvija i najotpornije je u staništu, na koje je ekološki vezano (kad se usto primijene i druga savremena načela uzgajanja šuma). Šumska zajednica — kao odraz utjecaja ekoloških faktora, međusobnog prilagođivanja drveća i historijskog razvitka vegetacije — jedan je od najboljih putokaza za rajonizaciju i izbor sjemenarskih objekata te za raspodjelu sjemena za određena staništa. Zato sistem razdiobe NRH na sjemenarske okoliše bazira na zasadima fitocenologije. Nasljedna svojstva s obzirom na ekonomski kvalitet drveća i s obzirom na njegovu otpornost pojedinim lošim biotskim i abiotskim faktorima staništa, utvrđuju se na temelju komparativnih opažanja, istraživanja i pokusa. Opažanja se vrše u toku pregleda i napose kod utvrđivanja sjemenarskih objekata. Istraživanja se sistematski mogu obavljati u sjemenarskirn pokusnim plantažama i u laboratoriju. Zato je potrebno da postoji: 1. organ koji će se baviti organizacijom i politikom sjemenarske službe u šumarstvu, 2. organ, koji će se baviti ispitivanjem kvalitete sadnog materijala, 3. organizacija, koja će se baviti prometom i kontrolom šumskog sjemena. Ad 1) Prema sađanjim uvjetima taj organ treba da bude Poljoprivredno šumarska komora. Ad 2) Za organ koji će se baviti cjelokupnom istraživačkom sjemenarskom službom u šumarstvu zadužen je Institut za šumarska i lovna istraživanja u Zagrebu. Zadaci su slijedeći: Osnovna razdioba područja NRH na sjemenarske jedinice, proučiti i sastaviti Uputstva za uvjete, koji su potrebni za izbor sjemenarskih baza, sastaviti kriterije za izbor sjemenskih vrsta drveća, ispitivati genetska svojstva drveća, te izvršiti kartiranje sjemenskih baza u republici. Ad 3) Za izvršenje zadataka u prometu i kontroli šumskim sjemenom treba osnovati: Stanicu za kontrolu šumskog sjemena sa zadatkom: a) kontrola prometa i kvalitet sadnog materijala; b) zdravstvena kontrola šumskog sjemena; c) selekciona služba sadnog materijala; d) organizacija i kontrola sabiranja i proizvodnja sadnog materijala. Institut za šumarska i lovna istraživanja dovršava Uputstva za razdiobu područja NRH na sjemenarske baze, Uputstva za izbor sjemenskih sastojina i stabala kao i Uputstva za selekciju sadnog materijala. Na temelju iznešenog predlaže se: Organizirati stanicu za kontrolu šumskog sjemena, koja će moći odmah da preuzme sve navedene zadatke i unaprijedi ovu službu na terenu. Tome cilju, a uz postojeće već uvjete odgovara Rijeka kao početni stadij osnivanja ove službe. Na Rijeci postoji stručno osoblje, prostorije kao i rasadnik Frlanija u Matuljima, veličine od 2 ha, koji je preuzeo Institut za šumarska i lovna istraživanja NRH od Jug. Akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Za normalno funkcioniranje sjemenarskog zavoda potrebna su 2 inžinjera, administrativni službenik, skladištar i potreban broj radnika u rasadniku Frlanija. Nakon svestrane diskusije po sjemenarskoj službi donesen je zaključak, da je neophodno potrebno odmah pristupiti organizaciji te službe. Odbor Sekcije zadužuje predsjednika druga Savić Đuru da zaključke o organizaciji sjemenarske službe prenese na Upravni odbor Polj. šumarske komore. 2. Drug Novaković upoznaje odbor sekcije sa zaključcima koji su doneseni na sastanku Stručnog udruženja šumsko privrednih organizacija dne 24. X. 1957. a koji glase: 1) Konstatirano je da je šumarskoj praksi potrebna jedna ustanova koja će se pretežno baviti tehničkom kontrolom proizvodnje, stručnom analizom, ekspertizom, razradom projekata i planova i instruktažom. Ovakova ustanova je potrebna praksi radi toga što šumarstvo kao dio opće privrede uslijed provedene decentralizacije traži sposoban stručni kadar za samostalno rješavanje problema u praksi. Danas je naš kadar pretežno mlad i bez dovoljno iskustva. Da takav kadar može udovoljiti razvitku naše privrede, treba mu dati pomoć u svladavanju praktičnog rješavanja aktuelne složene problematike. 2) Obzirom na zahtjev prakse u toč. 1) i postojeći kadar specijalista stručnjaka današnjih u Institutu, obzirom na opremu, smještaj, mogućnosti rada i način financiranja nameće se potreba da se na današnji Institut za šumarska i lovna istraživanja primjeni član 2. stav 3. Zakona o organizaciji naučnog rada s tim da se u duhu |