DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Treba se usko povezati sa organima narodne vlasti, SSRNJ-a i drugim političkim i društvenim organizacijama, i od njih tražiti pomoć za sprovođenje naših akcija. Republička društva i Savez ITSDJ trebaju također da se angažiraju u gornjem smislu. U narednom periodu pred Savezom su slijedeći zadaci: 1. Donošenje Saveznog zakona o šumama. Savez mora i dalje uporno da insistira na donošenje ovog Zakona, jer on uslovljava rešenje mnogih problema, a u prvom redu probleme organizacije. 2. Pitanje investicija u drvnoj industriji. Sadašnji postupak oko revizije i odobravanja investicionih programa i idejnih projekata u drvnoj industriji je takav da se ne može reći da je dovoljno osigurana društvena kontrola. Potrebno je da se riješi pitanje organa koji će biti u stanju da u okviru proporcije Društvenog plana vodi jugoslovensku politiku investiranja u drvnoj industriji, kako bi se izbjeglo nepotrebno trošenje sredstava za izradu programa i podizanje pogona koji nemaju opravdanje sa gledišta opće´jugoslovenske ekonomske politike. Savez treba da insistira kod organa državne uprave i banaka da bude konsultiran pri izboru članova komisija za reviziju, izvjestioca i dr. 3. Razrada zaključaka sa savjetovanja o ekonomsko-financijskim problemima šumarstva i drvne industrije. Do sada nije ništa urađeno iako je na pomenutom savjetovanju donijeta odluka da se odmah otpočne sa razradom i studiranjem pojedinih pitanja. Potrebno je ponovo razmotriti donijete zaključke s obzirom na novu situaciju u pogledu finansiranja u privredi. U vezi sa ovim treba obrazovati grupe koje će izučavati pojedina pitanja koja su istaknuta na Savjetovanju, a danas aktuelna u našoj privredi, i eventualno ići i na šire konsultacije. Zato je potrebno pri Savezu obrazovati Komisiju za ekonomsko-financijska pitanja. 4. Savjetovanja po pojedinim pitanjima. Potrebno je organizirati slijedeća savjetovanja: a) Savjetovanje o zaštiti šuma. Na ovom savjetovanju zaštitu šuma treba tretirati kao ekonomski i organizacioni problem, a ne upuštati se u probleme biologije i samu tehniku borbe protiv pojedinih štetočina i si. b) Savjetovanje o postdiplomskim studijama. Ovo je pitanje danas veoma aktuelno i više se ne može odlagati. Potrebno je da se u saradnji sa Interfakultetskom konferencijom, komorama, udruženjima i republičkim društvima otpočne sa pripremama Savjetovanja. Stav prema postdiplomskim studijama određen je na Kongresu i potrebno je da se Savez bori za njegovo realizovanje. c) O planiranju kadrova u šumarstvu i drvnoj industriji. Pitanje planiranja kadrova u šumarstvu i drvnoj industriji postavlja se kao neophodno potrebno. S obzirom na stvarne potrebe i broj studenata na našim fakultetima već sada postoje znaci zasićenosti sa kadrovima, kao i znaci njihovog neracionalnog korišćenja. Diskusija će pokazati da li su problemi pravilno izabrani i da li je sve ovo moguće uraditi u periodu od jedne godine. Nakon toga podnio je drug dr. Oreščanin blagajnički izvještaj. U diskusiji koja se razvila poslije izvještaja, drug Rajica Đekić je -izjavio da je predmet razgovora kod druga Komara bio pored ostalog i sugestija da se u Sekretarijatu poljoprivrede i šumarstva osnuje sektor za šumarstvo. Isto to u Saveznoj poljoprivrednoj komori. Što se tiče zakona o šumama ova stvar se smatra prioritetnom, pa će ove ili najzad iduće godine ovaj Zakon biti donesen. U diskusiji je također pretreseno pitanje jubilarne edicije i određeno da urednici te edicije budu dr. Simeunović i ing. Ivkov. Sto se tiče izvršenja zaključaka III. Kongresa, Savez će se angažirati kod Saveznog Izvršnog Vijeća i Komore kao inicijator za njihovo ostvarenje. Savjetovanje o zaštiti šuma trebalo bi se održati u februaru 1959. god. Izabrani su drugovi koji će izvršiti pripreme. U diskusiji je razmotreno i pitanje kadrova (stručni ispiti, postdiplomski studij, planiranje kadrova, stepenovanje i dr.), te pitanje naučno-istraživačkog rada u šumarstvu. članovi Plenuma posjetili su šumu Lipovicu, nekih 14 km od mjesta Lipljana, gdje se sada obavlja čišćenje mladih sastojina na površini od 1000 ha. U ovoj šumi Zavod za šumarska istraživanja u Peći ima svoje pokusne plohe u cilju istraživanja prista. Na svom daljem putu kroz AKMO učesnici Plenuma posjetili su i poznate historijske spomenike u Gračanici, Dečanima i Peći. Učesnike je primio prvoga dana rada u Prištini i predsjednik izvršnog vijeća AKMO drug Fadil Hodža. Diskusija sa njim bila je veoma plodna, pa su učesnici Plenuma u nevezanom razgovoru iznijeli svoje poglede o perspektivama razvoja šumarstva u ovoj oblasti. Tom prilikom predsjedniku Hodži predani su za |