DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 30 <-- 30 --> PDF |
da vrši Šumarski klub (bez suglasnosti U. o.); — uz član 11. pravila: uvesti delegatski sistem i to po kvoti a) na 10 članova 1 delegat, b) prepušta se plenumu, c) prepušta se Upravnom odboru; — uz 61, 31.: da se iznese pred Plenum da li da urednici listova ulaze u sastav Upravnog odbora; — uz djelokrug Nadzornog odbora treba dodati da taj odbor može podnijeti izvještaj Plenumu i staviti prijedlog da se sazove izvanredna skupština (uz čl. ,35.). 4. Tajnik upoznava sa dopisom Šumarskog društva NR Srbije kojim to društvo poziva da se prošle godine otkazana ekskurzija održi u septembru ili oktobru ove godine. Zaključuje se da se organizira ekskurzija u drugoj polovici oktobra u trajanju 10—12 dana sa 30 ljudi. Upravni odbor delegirat će jednog odbornika kao vođu puta. 5. — Tajnik upoznava sa dopisom Šumarskog kluba Zagreb, kojim ovaj klub moli, >da mu se alikvotni dio članarine za članove toga kluba počam od 1954. godine preda. Molba se ne usvaja s motivacijom, da je članarina prošlih godina ušla u završne račune. — Potpredsjednik Šerbetić iznosi pitanje ovlaštenja inženjera šumarstva za građevinske projekte (autorizacija). Zaključuje se da drug Šerbetić sastavi dopis, koji će se uputiti Savezu kao poticaj za rješenje toga pitanja. — Razmatra se žalba ing. Maj era iz Karlovca, koju je dao Društvu na znanje. Nakon diskusije_ o tom slučaju zaključuje se da se preko Š. K. Karlovac pozove ing. Maj er da izvjesti o sadašnjem stanju stvari, jer je žalba došla početkom augusta t. j . u vreme godišnjih odmora. Ing. Hajdin PLENUM SAVEZA DRUŠTAVA INZINJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE Plenum je održan 12.—14. X. 1958. u Prištini. Dnevni red bio je: 1) Izvještaj o radu Predsjedništva za period između III. Kongresa i XIV. plenuma. 2) Sprovođenje zaključaka III. kongresa. 3) Razno. Izvještaj po toč. 1. podnio je sekretar Predsjedništva dr. L j. P e t r o v i ć. Rad Predsjedništva odnosio se u prvom redu na sređivanju zaključaka i sprovođenja 356 preporuka Kongresa. Posebna komisija radila je na redigovanju zaključaka, koji su dostavljeni svim republičkim društvima, Sekretarijatu za poljoprivredu i šumarstvo, Sekretarijatu za industriju, Savezu poljoprivredno šumarskih komora, Saveznoj industrijskoj komori, Saveznoj vanjskotrgovinskoj komori, Saveznom zavodu za privredno planiranje, Savezu inženjera i tehničara Jugoslavije, Socijalističkom savezu radnog naroda, republičkim sekretarijatima za šumarstvo i dr. Na sjednici Predsjedništva od 20. juna o. g. zaključci su prihvaćeni i odlučeno je da jedna delegacija posjeti drugove Mijalka Todorovica, Slavka Komara, Sergija Krajgera i Ivana Bukovica, te da im preda zaključke i upozna ih sa najhitnijim problemima šumarstva i drvne industrije. Do sada je ta delegacija posjetila Slavka Komara. Na sjednici Plenuma prihvaćen je i izvještaj priređivačkog odbora III. Kongresa. Na kongresu je bilo prisutno 880 inženjera i tehničara (B i H 94, Crna Gora 32, Hrvatska 225, Srbija 291, Makedonija 78, Slovenija 160). Sav Kongresni materijal je pripremljen za štampu i očekuje se da će biti odštampan polovinom novembra. Jubilarna knjiga. Rukopis je predan u štampu i veći dio je već odštampan. Očekuje se da bi u decembru ova knjiga mogla izići iz štampe. Savjetovanje o kršu je održano, e. diskusija i zaključci ovoga Savjetovanja su predani u štampu. Izvještaj je dalje obuhvatio još neka pitanja kao pitanje predstavnika na konferenciji FAO po pitanju mehanizacije radova u šumarstvu (određeni su Lj. Petrović i D. Oreščanin), te pitanje izmjene sadašnjeg statuta Saveza ITJ. Savjetovanje o Zaštiti šuma. Predsjedništvo je odredilo dr. Milana Androića da otpočne sa pripremama za ovo savjetovanje. Savjetovanje o postdiplomskom studiju. Predsjednik Saveza drug Rajica Đekić pokrenuti će ovo pitanje na Interfakultetskoj konferenciji, koja se održava 27. X. 58. u Sarajevu. 2. Sprovođenje zaključaka III. Kongresa. U referatu, koji je po tom pitanju podnio sekretar drug Lj. Petrović izneseni su najosnovniji zadaci u pogledu realizacije slijedećih zaključaka: Uključivanje inženjera i tehničara u rad sreskih organizacija. Ukoliko ove ne postoje treba nastojati da se osnuju, a u njih obuhvatiti inženjere i tehničare koji su joS van organizacije. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Treba se usko povezati sa organima narodne vlasti, SSRNJ-a i drugim političkim i društvenim organizacijama, i od njih tražiti pomoć za sprovođenje naših akcija. Republička društva i Savez ITSDJ trebaju također da se angažiraju u gornjem smislu. U narednom periodu pred Savezom su slijedeći zadaci: 1. Donošenje Saveznog zakona o šumama. Savez mora i dalje uporno da insistira na donošenje ovog Zakona, jer on uslovljava rešenje mnogih problema, a u prvom redu probleme organizacije. 2. Pitanje investicija u drvnoj industriji. Sadašnji postupak oko revizije i odobravanja investicionih programa i idejnih projekata u drvnoj industriji je takav da se ne može reći da je dovoljno osigurana društvena kontrola. Potrebno je da se riješi pitanje organa koji će biti u stanju da u okviru proporcije Društvenog plana vodi jugoslovensku politiku investiranja u drvnoj industriji, kako bi se izbjeglo nepotrebno trošenje sredstava za izradu programa i podizanje pogona koji nemaju opravdanje sa gledišta opće´jugoslovenske ekonomske politike. Savez treba da insistira kod organa državne uprave i banaka da bude konsultiran pri izboru članova komisija za reviziju, izvjestioca i dr. 3. Razrada zaključaka sa savjetovanja o ekonomsko-financijskim problemima šumarstva i drvne industrije. Do sada nije ništa urađeno iako je na pomenutom savjetovanju donijeta odluka da se odmah otpočne sa razradom i studiranjem pojedinih pitanja. Potrebno je ponovo razmotriti donijete zaključke s obzirom na novu situaciju u pogledu finansiranja u privredi. U vezi sa ovim treba obrazovati grupe koje će izučavati pojedina pitanja koja su istaknuta na Savjetovanju, a danas aktuelna u našoj privredi, i eventualno ići i na šire konsultacije. Zato je potrebno pri Savezu obrazovati Komisiju za ekonomsko-financijska pitanja. 4. Savjetovanja po pojedinim pitanjima. Potrebno je organizirati slijedeća savjetovanja: a) Savjetovanje o zaštiti šuma. Na ovom savjetovanju zaštitu šuma treba tretirati kao ekonomski i organizacioni problem, a ne upuštati se u probleme biologije i samu tehniku borbe protiv pojedinih štetočina i si. b) Savjetovanje o postdiplomskim studijama. Ovo je pitanje danas veoma aktuelno i više se ne može odlagati. Potrebno je da se u saradnji sa Interfakultetskom konferencijom, komorama, udruženjima i republičkim društvima otpočne sa pripremama Savjetovanja. Stav prema postdiplomskim studijama određen je na Kongresu i potrebno je da se Savez bori za njegovo realizovanje. c) O planiranju kadrova u šumarstvu i drvnoj industriji. Pitanje planiranja kadrova u šumarstvu i drvnoj industriji postavlja se kao neophodno potrebno. S obzirom na stvarne potrebe i broj studenata na našim fakultetima već sada postoje znaci zasićenosti sa kadrovima, kao i znaci njihovog neracionalnog korišćenja. Diskusija će pokazati da li su problemi pravilno izabrani i da li je sve ovo moguće uraditi u periodu od jedne godine. Nakon toga podnio je drug dr. Oreščanin blagajnički izvještaj. U diskusiji koja se razvila poslije izvještaja, drug Rajica Đekić je -izjavio da je predmet razgovora kod druga Komara bio pored ostalog i sugestija da se u Sekretarijatu poljoprivrede i šumarstva osnuje sektor za šumarstvo. Isto to u Saveznoj poljoprivrednoj komori. Što se tiče zakona o šumama ova stvar se smatra prioritetnom, pa će ove ili najzad iduće godine ovaj Zakon biti donesen. U diskusiji je također pretreseno pitanje jubilarne edicije i određeno da urednici te edicije budu dr. Simeunović i ing. Ivkov. Sto se tiče izvršenja zaključaka III. Kongresa, Savez će se angažirati kod Saveznog Izvršnog Vijeća i Komore kao inicijator za njihovo ostvarenje. Savjetovanje o zaštiti šuma trebalo bi se održati u februaru 1959. god. Izabrani su drugovi koji će izvršiti pripreme. U diskusiji je razmotreno i pitanje kadrova (stručni ispiti, postdiplomski studij, planiranje kadrova, stepenovanje i dr.), te pitanje naučno-istraživačkog rada u šumarstvu. članovi Plenuma posjetili su šumu Lipovicu, nekih 14 km od mjesta Lipljana, gdje se sada obavlja čišćenje mladih sastojina na površini od 1000 ha. U ovoj šumi Zavod za šumarska istraživanja u Peći ima svoje pokusne plohe u cilju istraživanja prista. Na svom daljem putu kroz AKMO učesnici Plenuma posjetili su i poznate historijske spomenike u Gračanici, Dečanima i Peći. Učesnike je primio prvoga dana rada u Prištini i predsjednik izvršnog vijeća AKMO drug Fadil Hodža. Diskusija sa njim bila je veoma plodna, pa su učesnici Plenuma u nevezanom razgovoru iznijeli svoje poglede o perspektivama razvoja šumarstva u ovoj oblasti. Tom prilikom predsjedniku Hodži predani su za |