DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 24 <-- 24 --> PDF |
stvorio je u šumama Maksimir, Dubrava-Mokrice i Šašinovečki lug čitavi niz objekata prikladnih za potrebe nastave. Pedagoška sposobnost prof. Petračić a bila je vrlo velika. On je bio odličan nastavnik. Svojim predavanjima umio je oduševljavati svoje slušače za struku. U njegovu pedagoškom radu lučimo dvije etape. Prvo je održavanje nastave na šumarskoj akademiji, gdje je kroz 8 godina predavao Šumarsku botaniku, Anatomiju i fiziologiju drveća, Bolesti drveća, Čuvanje šuma, Enciklopediju šumarstva, Lovstvo i Šumske pokuse. Njegovo opterećenje kao nastavnika bilo je vanredno veliko (15 + 12 sati). Druga etapa u njegovu pedagoškom radu jest nastavni rad na Fakultetu, gdje djeluje preko 32 godine, a ograničava se na oblast Uzgajanja šuma i Dendrologiju. Kroz nastavničke ruke prof. Petračić a prošla je 41 generacija šumarskih stručnjaka — nosilaca našeg šumarstva. Pored solidnog stručnog znanja, koje im je davao i na predavanjima i na ekskurzijama, ulijevao im je svagda ljubav za šumu. Kao nastavnik pridavao je veliku važnost demonstracionom radu na terenu. Ekskurzije je izvodio velikim osobnim zalaganjem i dobro organizirano. Svojim studentima i praktičnim šumarima znatno je pomogao time što im je dao u ruke veći broj skripata, kao i odlične udžbenike i priručnike iz Uzgajanja šuma i Dendrologije. Naučni rad prof. Petračić a bio je vrlo opsežan, iako se on odvijao pod prilično teškim okolnostima. Njegov prvi naučni rad odnosi se na proučavanje izlučivanja stabala u debljinske i vrijednosne razrede u sastojinama hrasta, bukve i bora. Taj rad prihvaćen je kao disertacioni rad. On je pobudio pažnju i u stranoj stručnoj literaturi. Citiran je često u stručnoj literaturi, gdje se radi o proučavanju strukture sastojina spomenutih vrsta. U toku daljnjeg rada dao je prof. Petrači ć čitavi niz vrlo vrijednih naučnih priloga iz oblasti istraživanja naših šuma. Svojim realnim zaključcima on pruža pomoć kod rješavanja važnih naših praktičnih pitanja. Posjedovao je sposobnost brzog sagledavanja stručnih problema. Duže vremena bavio se problemima proučavanja uzroka sušenja hrastovih šuma u Hrvatskoj i Slavoniji. Promatrao je taj problem sa šumsko-uzgojnog, odnosno biološkog gledišta. Iz te oblasti napisao je više studija i referata, te u njima rasvijetlio mnoga nejasna pitanja. Napose se to tiče uzrasta i drvne mase hrastovih šuma kod nas. Na specijalnim pokusnim plohama u okolišu Zagreba proučava strukturu i prihode bagremovih panjača. Paralelno s time proučava trajanje izbojne snage, te dolazi do zaključaka, koji su od velike praktične važnosti. Duže vremena bavi se proučavanjem zaštite biljaka prije sadnje, te pri tom pronalazi najpodesniji način manipulacije sadnicama raznih vrsta drveća prilikom pošumljivanja. Pokuse iz te oblasti vršio je kroz više godina u Šumskom vrtu u Maksimiru i o tom je objavio nekoliko radova. Od osobite su vrijednosti radovi prof. Petračić a na proučavanju naših vazda zelenih mediteranskih šuma. Detaljno je proučio šumsku vegetaciju otoka Raba, Brača i velikim dijelom Mljeta. Od velikog je interesa njegova studija o vazda zelenim šumama Raba, kao i studija o šumsko-uzgojnim i dendrogeografskim odnosima Brača. Vrijedan doprinos u proučavanju naših nizinskih šuma daje prof. Petrači ć svojim radovima o amorfi. Prvi upozorava na opasnosti od grma, koji se naglo proširuje kao korov posavskih šuma, te sprečava obnovu autohtonih lužnjakovih šuma. Vrlo su zanimljivi i rezultati istraživanja o rastvorbi listinca raznih vrsta drveća, koja su vršena u šumama i Šumskom vrtu u Maksimiru kroz duži niz godina. Prof. Petrači ć poklanja veliku pažnju i proučavanju strukture mješovitih sastojina crne johe i hrasta lužnjaka. Istražuje taj problem sa biološkog gledišta. Studija o običnom jasenu u Zagrebačkoj gori važan je doprinos poznavanju šumske zajednice Fraxineto-Aceretum kod nas. Od interesa su zaključci s obzirom na postupak s grupama drveća i manjim sastojinama iz te zajednice kod nas. Nakon odlaska u penziju nastavlja prof. Petrači ć svojim istraživačkim radom. Za to vrijeme objavio je drugo izdanje udžbenika i priručnika: Uzgajanje šuma — Ekološki osnovi. Vršio je i dalje opažanja i mjerenja na većem broju pokusnih ploha zasnovanih još u toku aktivnog službovanja. Iz te dobi potječe njegova studija o vitalitetu sadnica sofore, kao i studija o visinskom prirastu smrčevih stabalaca nastalih iz različito razvitih sadnica jednake dobi. I dalje, pa sve do svoje smrti vrši opažanja i izmjere, te sređuje materijale prikupljene na pokusnim plohama. Bavi se proučavanjem izbojnosti bagremovih panjeva, kao i proučavanjem razvoja sastojina 350 |