DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 23 <-- 23 --> PDF |
PROF. DR. ING. ANDRIJA PETRACIC Dne 14. VIII. 1958. g. ugrabila je smrt jednog od najzaslužnijih članova nastavnog kolektiva Šumarskog odjela zagrebačkog Poljoprivredno-šumarskog fakulteta — prof. dr. Andriju Petraćića. Nestao je iz naše sredine osnivač Fakulteta, njegov organizator, dugogodišnji izgraditelj i odličan nastavnik, čije je životno djelo poznato i izvan granica naše zemlje. Prof. Petrači ć rodio se 22. X. 1879. u Petrinji. Roditelji su mu bili poljodjelci. Osnovnu školu i nižu gimnaziju svršio je u Petrinji, a više razrede gimnazije i maturu u Karlovcu. Šumarsku akademiju u Zagrebu završio je 1901. g., a državni ispit za samostalno vođenje šumskog gospodarenja položio je 1903. g. U vezi sa Mallinovim planom za obrazovanje šu marskog nastavničkog podmladka došao je na Univerzitet u München, gdje se kroz 4 semestra, 1905.—1907. g., specijalizira iz šumsko-uzgojne i šumsko-botaničke skupine. Specijalizaciju provodi u Institutu za uzgajanje šuma i šumarsku botaniku, specijalno kod prof. dr. H. Mayr a i prof. dr. T u b e u f a. God. 1907. položio je na Univerzitetu u Münchenu, na osnovi disertacionog rada, doktorski ispit i promoviran je na čast doktora »oeconomiae publicae«. Posjedovao je sve prirodne uslove za uspješan rad u šumarskoj struci, kao i veliku prirođenu ljubav za šumu. U šumarsku službu stupio je 1. XII. 1901. g., i to kao šumarski vježbenik kod Šumarskog otsjeka Zemaljske vlade u Zagrebu. Sredinom 1902. g. premješten je Gradiškoj imovnoj općini, gdje je služio najprije kao šumarski vježbenik, a od 1906. g. kao šumarski pristav i od 1900. g. kao kotarski šumar. Za to vrijeme bio je nekoliko godina upravitelj Šumarije u Banovoj Jaruzi. U operativi služio je oko 10 godina. U jesen 1911. g. postaje suplent na Šumarskoj akademiji u Zagrebu, gdje su mu povjerena predavanja iz 7 predmeta. U jesen 1912. g. postaje profesor na Šumarskoj akademiji. Od 1919. pa dalje bio je redovan profesor na Šumarskom odjelu Poljoprivredno- šumarskog fakulteta u Zagrebu, gdje je predavao kao glavnu struku Uzgajanje šuma i Dendrologiju. Na toj dužnosti ostao je sve do 31. I. 1952. g., kada je penzioniran. Uz ličnost prof. Petračić a vezan je velikim dijelom razvoj visokoškolske šumarske nastave u Hrvatskoj. Već iz Šumarske akademije pokreće on s profesorima Nenadićem, Kesterčanekom, Partašom i Hlavinkom akciju za unapređenje šumarske nastave na rang fakulteta. Akcija je uspjela. God. 1919. osnovan je zagrebački Gospodarsko-šumarski fakultet. Prof. P e t r a č i ć bio je matičar Fakulteta. Prve organizacione brige izvršio je velikom savjesnošću i ulaganjem mnogo truda. Radio je i dalje vrlo intenzivno na organizaciji šumarske nastave i razvoja našeg Fakulteta. Dva puta bio je biran za pročelnika Šumarske akademije, a dva puta za dekana Fakulteta. Prvi izbor za dekana pao je na njega u samom početku rada Fakulteta, g. 1919/20., a drugi ISZSJiO. g. U dva navrata biran je za prodekana. Nekoliko godina bio je starješina Šumarskog odjela. Već 1921. g. osnovao je Zavod za uzgajanje šuma, Seminar za uzgajanje šuma i Šumski vrt u Maksimiru. Čitavo vrijeme svojeg djelovanja na Fakultetu bio je predstojnik tih ustanova. Bio je član mnogobrojnih fakultetskih odbora i komisija. Prof. Petrači ć uredio je Zavod za uzgajanje šuma tako da se može takmičiti sa mnogim svjetskim zavodima iz te struke. Šumski vrt u Maksimiru pretstavlja uzorno pomagalo nastave iz oblasti Uzgajanja šuma i Dendrologije, a osim toga u njem se vrše mnogobrojni naučno-istraživački poslovi. Prof. Petrači ć živo se zalagao, da Fakultet dobije u svoju upravu šumske objekte za potrebe nastave i nauke. U vezi s time zalagao se i za izgradnju Fakultetskog dobra Maksimir i uređenje šuma u sklopu tog dobra, koje on obilno koristi za potrebe nastave i istraživački rad. Bio je dugogodišnji član Kuratorija Fakultetskog dobra Maksimir i preko 10 godina upravitelj fakultetskih šuma. Za to vrijeme |
ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 24 <-- 24 --> PDF |
stvorio je u šumama Maksimir, Dubrava-Mokrice i Šašinovečki lug čitavi niz objekata prikladnih za potrebe nastave. Pedagoška sposobnost prof. Petračić a bila je vrlo velika. On je bio odličan nastavnik. Svojim predavanjima umio je oduševljavati svoje slušače za struku. U njegovu pedagoškom radu lučimo dvije etape. Prvo je održavanje nastave na šumarskoj akademiji, gdje je kroz 8 godina predavao Šumarsku botaniku, Anatomiju i fiziologiju drveća, Bolesti drveća, Čuvanje šuma, Enciklopediju šumarstva, Lovstvo i Šumske pokuse. Njegovo opterećenje kao nastavnika bilo je vanredno veliko (15 + 12 sati). Druga etapa u njegovu pedagoškom radu jest nastavni rad na Fakultetu, gdje djeluje preko 32 godine, a ograničava se na oblast Uzgajanja šuma i Dendrologiju. Kroz nastavničke ruke prof. Petračić a prošla je 41 generacija šumarskih stručnjaka — nosilaca našeg šumarstva. Pored solidnog stručnog znanja, koje im je davao i na predavanjima i na ekskurzijama, ulijevao im je svagda ljubav za šumu. Kao nastavnik pridavao je veliku važnost demonstracionom radu na terenu. Ekskurzije je izvodio velikim osobnim zalaganjem i dobro organizirano. Svojim studentima i praktičnim šumarima znatno je pomogao time što im je dao u ruke veći broj skripata, kao i odlične udžbenike i priručnike iz Uzgajanja šuma i Dendrologije. Naučni rad prof. Petračić a bio je vrlo opsežan, iako se on odvijao pod prilično teškim okolnostima. Njegov prvi naučni rad odnosi se na proučavanje izlučivanja stabala u debljinske i vrijednosne razrede u sastojinama hrasta, bukve i bora. Taj rad prihvaćen je kao disertacioni rad. On je pobudio pažnju i u stranoj stručnoj literaturi. Citiran je često u stručnoj literaturi, gdje se radi o proučavanju strukture sastojina spomenutih vrsta. U toku daljnjeg rada dao je prof. Petrači ć čitavi niz vrlo vrijednih naučnih priloga iz oblasti istraživanja naših šuma. Svojim realnim zaključcima on pruža pomoć kod rješavanja važnih naših praktičnih pitanja. Posjedovao je sposobnost brzog sagledavanja stručnih problema. Duže vremena bavio se problemima proučavanja uzroka sušenja hrastovih šuma u Hrvatskoj i Slavoniji. Promatrao je taj problem sa šumsko-uzgojnog, odnosno biološkog gledišta. Iz te oblasti napisao je više studija i referata, te u njima rasvijetlio mnoga nejasna pitanja. Napose se to tiče uzrasta i drvne mase hrastovih šuma kod nas. Na specijalnim pokusnim plohama u okolišu Zagreba proučava strukturu i prihode bagremovih panjača. Paralelno s time proučava trajanje izbojne snage, te dolazi do zaključaka, koji su od velike praktične važnosti. Duže vremena bavi se proučavanjem zaštite biljaka prije sadnje, te pri tom pronalazi najpodesniji način manipulacije sadnicama raznih vrsta drveća prilikom pošumljivanja. Pokuse iz te oblasti vršio je kroz više godina u Šumskom vrtu u Maksimiru i o tom je objavio nekoliko radova. Od osobite su vrijednosti radovi prof. Petračić a na proučavanju naših vazda zelenih mediteranskih šuma. Detaljno je proučio šumsku vegetaciju otoka Raba, Brača i velikim dijelom Mljeta. Od velikog je interesa njegova studija o vazda zelenim šumama Raba, kao i studija o šumsko-uzgojnim i dendrogeografskim odnosima Brača. Vrijedan doprinos u proučavanju naših nizinskih šuma daje prof. Petrači ć svojim radovima o amorfi. Prvi upozorava na opasnosti od grma, koji se naglo proširuje kao korov posavskih šuma, te sprečava obnovu autohtonih lužnjakovih šuma. Vrlo su zanimljivi i rezultati istraživanja o rastvorbi listinca raznih vrsta drveća, koja su vršena u šumama i Šumskom vrtu u Maksimiru kroz duži niz godina. Prof. Petrači ć poklanja veliku pažnju i proučavanju strukture mješovitih sastojina crne johe i hrasta lužnjaka. Istražuje taj problem sa biološkog gledišta. Studija o običnom jasenu u Zagrebačkoj gori važan je doprinos poznavanju šumske zajednice Fraxineto-Aceretum kod nas. Od interesa su zaključci s obzirom na postupak s grupama drveća i manjim sastojinama iz te zajednice kod nas. Nakon odlaska u penziju nastavlja prof. Petrači ć svojim istraživačkim radom. Za to vrijeme objavio je drugo izdanje udžbenika i priručnika: Uzgajanje šuma — Ekološki osnovi. Vršio je i dalje opažanja i mjerenja na većem broju pokusnih ploha zasnovanih još u toku aktivnog službovanja. Iz te dobi potječe njegova studija o vitalitetu sadnica sofore, kao i studija o visinskom prirastu smrčevih stabalaca nastalih iz različito razvitih sadnica jednake dobi. I dalje, pa sve do svoje smrti vrši opažanja i izmjere, te sređuje materijale prikupljene na pokusnim plohama. Bavi se proučavanjem izbojnosti bagremovih panjeva, kao i proučavanjem razvoja sastojina 350 |
ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 25 <-- 25 --> PDF |
običnog lužnjaka, kasnog lužnjaka i kitnjaka na pokusnim plohama, koje je osnovao prije 30 godina u Maksimiru. Prof. Petrači ć dobro je poznavao i šume susjednih zemalja. U više navrata putovao je u inozemstvo. Pregledao je mnoge šume Bavarske, Austrije, Italije, Francuske, Cehoslovačke i Bugarske. Paralelno s time vani je proučavao organizaciju nastave i istraživačkog rada, kao i uzgojne metode. Održavao je vezu sa stranim stručnjacima iz Njemačke, Rusije, Austrije, Cehoslovačke, Italije, Francuske, Švicarske i Grčke. Surađivao je sa stranim stručnjacima u pitanju rasprostranjenosti naših šuma i pojedinih vrsta drveća u njima. Za knjigu prof. K. Rubnera : Die pflanzengeographisch- ökologischen Grundlagen des Waldbaus (1933.) priredio je podatke o prirodnom rasprostranjenju glavnih vrsta drveća u Jugoslaviji. Za knjigu prof. L. Tschermaka : Die natürliche Verbreitung der Lärche in den Ostalpen (1935.) priredio je zajedno sa šum. inspektorom ing. A. Š i vi c e m podatke i crteže o arišu u našim Alpama. Stručni rad prof. Petračić a bio je vrlo obilan. On je izradio mnogo referata i napisao velik broj stručnih i poučnih članaka u Šumarskom listu, Lugarskom vjesniku, raznim dnevnicima i dr. Napisao je više osvrta na stručna dostignuća, kao i na stručnu literaturu. U mnogobrojnim javnim predavanjima razrađivao je teme o značenju naših šuma i potrebi njihova racionalnog gospodarenja. Ma da nastavnički i naučni rad odnosi najveći dio snage. prof. Petračića , on nalazi i ljubavi i vremena, da se angažuje u Hrvatskom šumarskom društvu i Jugoslovenskom šumarskom udruženju. Od 1911.—29. g. bio je odbornik Hrv. šumarskog društva, a od 1929.—40. g. potpredsjednik Jug. šumarskog udruženja. U tim ustanovama razvija prof. Petrači ć za bivše Jugoslavije vrlo živu djelatnost zalažući se za očuvanje naših šuma od prejake eksploatacije. Vidimo ga u svim akcijama, koje su onda poduzimane za unapređenje našeg šumarstva i šumarske struke. Učestvovao je u mnogo raznih akcija kod suzbijanja sušenja naših nizinskih šuma, primjene uzgojnih zahvata u mladim sastojinama, podizanja novih nasada i t. d. I izvan Fakulteta i društvenih organizacija usmjerivao je prof. Petrači ć svoju djelatnost na unapređenje našeg šumarstva. Kroz dugi niz godina upravljao je šumama svog rodnog grada Petrinje, te kroz to vrijeme mnogo doprinio urednom gospodarenju i povećanju produkcije u tim šumama. G. 1939. intenzivno se zalaže kao predsjednik Odbora za propagandu pošumljivanja Savske banovine. Isto tako aktivno učestvuje i u radu Odbora Društva za zaštitu prirodnih spomenika u Hrvatskoj. Prof. Petrači ć bio je urednik Šumarskog lista od 1917.—21. g. Preuzeo je taj posao u mjteže vrijeme, t. j . za doba Prvog svjetskog rata i neposredno iza njega. Paralelno s time uređuje on i Lugarski vjesnik, gdje je napisao veći broj stručnih i poučnih članaka namijenjenih uzdizanju šumarsko-tehničkog osoblja. Sa mnogo ljubavi i volje vodio je i upravu Šumarskog muzeja, koji je bio svojina društvenih organizacija. Prof. Petrači ć bio je urednik za šumarska pitanja u Hrvatskoj enciklopediji. Napisao je i redigirao velik broj članaka objavljenih u knjigama I—V. I kod izdavanja Šumarske enciklopedije prihvaća se prof. Petrači ć saradnje kao stručni urednik iz oblasti Uzgajanja šuma. Napisao je više članaka i recenzirao mnogo radova iz tog područja. Kao starješina prof. Petrači ć bio je vrlo korektan. Svojim postupkom u službi i izvan nje davao je primjer, kako treba raditi. Prema mlađima nastupao je kao drug i prijatelj. Očinsku brigu vodio je o uzdizanju stručnog i naučnog podmlatka. U naučnom radu davao je mlađima inicijativu za razna proučavanja iz oblasti uzgajanja šuma i pri tome pružao im obilato svoju pomoć i podršku. Kao dobar rodoljub prof. Petrači ć živo se zalagao za učvršćivanje bratstva i jedinstva naših naroda. Za Drugog svjetskog rata živio je povučeno, ali je moralno i materijalno pomagao Nafodno-oslobodilački pokret. Oslobođenje je dočekao pružajući ruku suradnicu. U izgradnji nove naše društvene stvarnosti dao je veliku žrtvu. Jedinca sina, maturanta, izgubio je 1947. g. kao heroja rada na omladinskim akcijama. Organizacione, nastavne i naučne sposobnosti, kao i inače pozitivan lik prof. Petračića , bili su svagda zapaženi ne samo u užem njegovom krugu. On je bio odlikovan 1930. g. Ordenom sv. Save III. reda, 1936. g. Ordenom Jugoslavenske krune III. reda, a 1937. g. bugarskim ordenom za građanske zasluge. I u našoj novoj državi uočena je markantna ličnost prof. Petračića . U znak priznanja za njegov rad 351 |
ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 26 <-- 26 --> PDF |
odlikovan je 1957. g. Ordenom rada prvog reda. Zaslužno priznanje svom nestoru pozdravila je cijela struka. Prof. P e t r a č i ć svagda je stajao nepokolebivo na braniku interesa šumarske struke. Bio je uporan i ustrajan borac kroz cio život na polju unapređenja svoje struke. Radio je predano na utiranju puteva k boljoj njenoj budućnosti. Zbog svog nesebičnog, odanog i privrženog rada u šumarskoj struci uživao je prof. P e t r a č i ć među svojim drugovima i prijateljima, a napose među svojim mnogobrojnim bivšim učenicima velike simpatije i poštovanje. Rijetko je tko u struci bio toliko cijenjen i voljen, kao što je to bio prof. P e t r a č i ć. Svjetao lik prof. Petračić a ostat će nam u trajnoj uspomeni. Zadržat ćemo ga trajno u sjećanju kao uzor-stručnjaka, kojeg su resile osobine savjesnog, solidnog, predanog, nesebičnog i nadasve čestitog radnika i čovjeka. Neka je slava i hvala prof. Petračiću! POPIS VAŽNIJIH RADOVA PROF. DR. A. PETRAClCA: a) Posebne knjige 1. Untersuchungen über die selbständige Bestandesausscheidung in Stärke- und Nutzholzgüteklassen bei Eiche, Buche und Föhre (Inaugural-Dissertation), München 1908., s. 42 i 4 tabele u dodatku. 2. Uzgajanje šuma I. dio, Udžbenik i priručnik, Zagreb 1925., s. 308. 3. Uzgajanju šuma II. dio, Udžebnik i priručnik, Zagreb 1931., s. 310. 4. Uzgajanje šuma — Ekološki osnovi, II. prerađeno izdanje, Zagreb 1955., s. 171. b) Naučni radovi 1. Opažanja o prirodnom izlučivanju stabala u debljinske i vrijednosne razrede u hrastovim, bukovim i borovim sastojinama. Izvadak iz disertacije, »Šumarski list« 1919., s. 35—40, 109—115, 152-^168, 209—217. 2. O uzrocima sušenja hrastovih šuma u Hrvatskoj i Slavoniji. O pojavi sušenja sa šurnsko-uzgojnog gledišta, »Glasnik za šumske pokuse«, 1., Zagreb 1920., s. 119—127. 3. Uzrast i drvna masa hrastovih šuma (Quercus peduneulata). »Pola stoljeća šumarstva, 1876—1926.«, Zagreb 1926., s. 322—331. 4. Le literature sur le Karst. »Le Karst Yougoslave«, Zagreb 1928., s. 149—155. 5. Pridolazak bijele i žute imele na našem drveću, »Šum. list« 1929. s. 316—321. 6. Zaštita biljaka prije sadnje. »Godišnjak Sveučilišta u Zagrebu«, Zagreb, 1929., »Šumarski list« 1930., s. 161—172. 7. O vremenu sadnje biljaka a obzirom na sadnju prolistalih biljaka, »Šumarski list« 1932., str. 491—500. 8. Istraživanja o strukturi i prihodu bagremovih kolosijeka, »Glasnik za šumske pokuse« br. 4, Zagreb 1935., s. 47—64. 9. Istraživanja o otpornosti izvađenih i nezaštićenih biljaka protiv osušenja. »Glasnik za šumske pokuse«, 5, Zagreb, 1937., s. 219—263. 10. Pokusi u koliko zaštita nadzemnih dijelova izvađenih sadnica usporuje njihovo osušenje. »Glasnik za šumske pokuse«, 5, Zagreb, 1937., s. 264—270. 11. Zimzelene šume otoka Raba, »Glasnik za šumske pokuse«, 6, Zagreb 1938., s. 3—60. 12. Amorpha fruticosa L. kao nov i opasan korov u posavskim šumama. »Šumarski list«, 1938., s. 623—626. 13. O rastvorbi šušnja uopće, a napose na šljunčano-pjeskovitom tlu, »Šumarski list« 1939., str. 57—65. |
ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 27 <-- 27 --> PDF |
14. O upotrebljivosti različito razvijenih sadnica. »Šumarski list« 1940., str. 433—438. Zagreb, 1942., s. 179—237. 15. Šumarsko-dendrološke bilješke iz područja Malinska-Glavotok na otoku Krku, »Šumarski list« 1941., str. 1—7. 16. Šumski i dendrogeografski odnosi otoka Brača. »Glasnik za šumske pokuse«, 8, 17. Biološki cdnošaji mješovitih sastojina crne johe´ i hrasta lužnjaka, »Glasnik za šumske pokuse«, 9, Zagreb 1948., str. 1—17. 18. Obični jasen (Fraxinus excelsior L.) u Zagrebačkoj gori, s prof. dr. M. Anićem, »Glasnik za šumske pokuse«, 10, Zagreb 1952., s. 25—62. 19. Vitalitet sadnica sofore, »Glasnik za šumske pokuse«, 12, Zagreb 1956., s. 5—11. 20. Prilog za poznavanje visinskog prirasta smrekovih stabalaca nastalih iz različito´ razvitih sadnica iste sjetve, »Glasnik za šumske pokuse«, 13, Zagreb 1957., s. 5—17. c) Stručni članci 1. Šumsko sjemenje, »Šumarski list 1906., s. 249—254. 2. Oiđium na hrastovim šumama, »Šumarski list« 1909., s. 441—444. 3. K dvadesetpetgodišnjici pošumljivanja Krasa u posestrimi Kranjskoj »Šumarski list« 1913., s. 188—194. 4. Važnost šuma u privatnom i državnom gospodarstvu«, »Lugarski vjesnik«, Zagreb 1917., s. 2—8. 5. Bijeli bor (Pinus silvestris) kao šumsko drvo, »Lugarski vjesnik« 1917., s. 12—14. 6. Boja drva, »Lugarski vjesnik« 1917., s. 24—29. 7. Na kojim vrstama drveća pridolazi bijela imela (Viscum album) u Hrvatskoj i Slavoniji, »Lugarski vjesnik« 1917., s. 43—49. 8. Klima i šuma u međusobnom odnošaju, »Šumarski list« 1918., s. 197—217. 9. Iz života bilja i drveća, »Lugarski vjesnik« 1918., s. 17—22, 26—-30. 10. Pomoćni oblici uzgoja šuma od Seebacha i Homburga, »Šumarski list« 1919., s. 339—343. 11. Štete od koza u šumama, »Šumarski list«, 1924., s. 73—77. 12. Pomlađenje naših hrastovih šuma je u opasnosti, »Šumarski list« 1926., s. 467—469. 13. Nada u preporod našeg šumarstva, »Šumarski list« 1929., s. 57—58. 14. Sušenje naših hrastika i nova naša šumarska politika, »Šumarski list« 1930., s. 10—12. 15. O knjizi J. Balena: »O proredama«, »Šumarski list« 1929., s. 508. 16. O knjizi J. Balena: »Naš goli Krš«, »Šumarski list« 1932., s. 49—50. 17. Zaštita brestovih šuma u vezi sa sušenjem brestovih stabala«, »Šumarski list« 1933., s. 253^254. 18. Štete od hrastovih krasnika (Coraebus bifasciatus) kod uzgajanja hrastovih šuma, »Šumarski list« 1934., s. 110—111. 19. Nova opasnost za lisnate šume, »Šumarski list« 1934., s. 96. 20. O knjizi K. Rubnera: Die pflanzengeographisch-ökologischen Grundlagen des Waldbaus«, »Šumarski list« 1934., s. 353—354. 21. O knjizi L. Tschermaka: »Die natürliche Verbreitung der Lärche in den Ostalpen«, »Šumarski list« 1937., s. 156—157. 22. Paralela iz života i rada hrvatskog šumara Josipa Kozarca i ruskog šumara Georgija Teodorovića Morozova, »Šumarski list« 1945., s. 24—28. 23. Bagremovi kolosjeci, »Šumarski list« 1945., s. 40—43: 24. K 60-godišnjii prof. dr. A. Levakovića, »Šumarski list« 1945., s. 71—72. Dr. Milan Anić 353 |