DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Iz ovih podataka možemo izvesti interesantan zaključak. Za konsignaciju i procjenu stabala kod proreda B i D stepena šumar uzgajivač utroši približno isto vrijeme. Proredom D stepenom, u odnosu na B stepen povećana je vrijednost prorednog materijala i stabala sastojine za 331.721 Din. za pet turnusa proreda, za period od 20 godina. Svakom proredom povećana je vrijednost drvne mase u prosjeku za 66.344 Din. Za odabiranje, obilježbu i procjenu stabala na površini od 1 ha šumar treba maksimum 8 sati rada. Znači, da se za jedan sat rada na proređivanju konkretne sastojine podiže vrijednost drvne mase za 8.293 Din. Ova nam analiza najbolje ilustrira, koliko može uzgajivač pravilnom njegom podići vrijednost sastojine. c) Utjecaj njege na duljinu ophodnje. Za šumarsku´privredu nije isto, da li ćemo postići dimenzije stabala za određene Sortimente (a to je cilj gospodarenja) do 80-te ili 120-te godine. Da bi se to postiglo, moramo sastojine intenzivno njegovati počevši od dobe pomlatka pa sve do konca ophodnje. Od najranije dobi sastojine mora naša pažnja biti usmjerena na elitna stabla. Šumar mora djelovati na izlučivanje stabala i to ne smije prepustiti samoj prirodi. Tu se očituje sposobnost i znanje stručnjaka, da pravovremeno intervenira u sastojim. Naročito je to važno u mješovitim sastojinama, gdje dinamika rasta nije jednaka kod raznih vrsta drveća. Radi ilustracije navodimo, da u mješovitim sastojinama hrasta kitnjaka, bukve i običnog graba u mladosti grab brže raste od kitnjaka i bukve, i naša intervencija mora biti u korist kitnjaka i bukve. Nakon maksimalnog prirasta u visinu usredotočit ćemo se u sastojini na takve zahvate, kojima ćemo omogućiti što veći prirast u debljinu. Na taj ćemo način mjesto u ophodnji od 140 do 160 godina postići određene dimenzije stabala kitnjaka i bukve već u ophodnji od 100 do 120 godina. Na primjer, donedavno je ophodnja za poljski jasen u cenozi hrasta lužnjaka, poljskog jasena i nizinskog brijesta bila ista kao i za hrast lužnjak, iako je poljski jasen heliofilnija vrsta od lužnjaka. S druge strane istraživanja su pokazala — kao što je već spomenuto — da su tehnička svojstva poljskog jasena ovisna o širini godova, a obrazovanja srži o veličini krošnje. Sve nas to upućuje na drugačiji postupak kod poljskog jasena, nego što je kod lužnjaka. Primjenom jakih intenziteta proreda skratit ćemo i ophodnju. Prijelazne vrste u mješovitim sastojinama a) U nizinskim šumama. Donedavno se u nizinskim šumama poklanjala mala pažnja mekim vrstama, kao što su bijela i siva topola, bijela vrba i crna joha. To su vrste, od kojih sjeme raznosi vjetar na velike udaljenosti, i koje se lako pomlađuju napose na mokrim terenima. Ako ophodnju ne promatramo statički, nego je prilagodimo pojedinim vrstama u mješovitim sastojinama, onda ćemo kod ovih vrsta već u dobi od 40 do 60 godina dobiti vrlo vrijedan drvni materijal naročito za industrijsku preradu. U toj dobi stabla postižu debljine od 30 do 40 cm u prsnoj visini. Pravilnim stavom prema tim vrstama, onosno ako ih održavamo kao prijelazne vrste, možemo podići vrijednost sastojina i ostvariti po |