DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Odjel 133, odsjek d: Vrst drveća Podaci Poljski Hrast Nizinski Crna Obični <" L G jasen lužnjak brijest joha grab Starost god. 71 Broj stabala po ha 240 67 109 29 144 589 Srednji prsni promjer cm 31,0 27,8 27,2 22,0 13,4 25,8 Drvna masa po ha m3 217,66 40,77 70,73 11,12 15,95 356,23 Ove sastojine nalaze se na istom bonitetu, a približno im je jednak i omjer smjese. Obzirom na broj stabala po jedinici površine uočljiv je različit intenzitet proređivanja sastojina. Iako se u obje sastojine proređivalo visokom proredom, intenziteti su bili različiti. Obzirom na srednje prsne promjere za nas je mnogo interesatniji primjer poljskog jasena i hrasta lužnjaka. U prvoj sastojini prioritet je bio dan poljskom jasenu, što se vidi i u razlici srednjih prsnih promjera. U sastojini, gdje se pogodovalo jasenu, njegov srednji prsni promjer iznosi 37,0 cm, a u drugoj sastojini, gdje je prioritet dan hrastu lužnjaku, srednji prsni promjer poljskog jasena iznosi 31,0 cm. U sastojini u odjelu 133 d, gdje je prioritet dan hrastu lužnjaku, njegov srednji prsni promjer iznosi 27,8 cm, a u sastojini u odjelu 151 b, gdje je prioritet dan poljskom jasenu, srednji prsni promjer hrasta lužnjaka iznosi 21,1 cm. Iz ovih primjera je vidljivo, da smo kod istog načina njege sastojina, ali primjenom malo različitog intenziteta dobili prilično različite prsne promjere glavnih vrsta drveća. U odjelu 151 b, gdje je u sastojini poklonjena veća pažnja poljskom jasenu, njegov srednji prsni promjer je veći za 6,0 cm od onog u odjelu 133 d. U odjelu 133 d, gdje je u sastojini veća pažnja bila poklonjena hrastu lužnjaku, njegov srednji prsni promjer je veći za 6,7 cm od onog u odjelu 151 b. Hrast je vrsta drveća, kod koje širina godova i danas igra veliku ulogu. Ako želimo uzgojiti hrast fine strukture, t. j . uskih godova i lakše obradljivosti, onda ćemo prema tome uskladiti i način i intenzitet proređivanja. Jaki intenziteti u krošnjama dominantnih stabala pogodovat će pojačanom prirastu u debljinu, a time ujedno i produkciji drva grube strukture, t. j . širokih godova i teže obradljivosti. Kod drva jasena je obratno. Kvalitetnije je drvo jasena širokih godova, nego jasenovima uskih godova. Benić (2) je svojim istraživanjima ustanovio, da je drvo poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl).najboljih tehničkih svojstava, kad su godovi široki oko 3 mm. Prema navodima i mišljenju Hiley-a najbolja kvaliteta jasenovine (Fraxinus excelsior L.) postigla bi se, kada bi godišnji prirast u debljinu iznosio 1 cm, t. j . kada bi širina goda bila 0,5 cm. Ovi podaci nas navode na zaključak, da kod poljskog i običnog jasena moramo provoditi jake visoke prorede. Jasenove sastojine moramo proređivati jakim visokim proredama, odnosno u mješovitim sastojinama omogućiti krošnjama jasena maksimalni priliv svijetla. Ovi primjeri nam pokazuju, da šumar uzgajivač mora biti i dobar ekonomist, da može zacrtati smjernice za gospodarenje u takvim sastojinama. Kod hrasta lužnjaka mora uzgajivač imati jasan plan, da li će proizvodnju usmjeriti u pravcu dobivanja što krupnijih stabala ili stabala što finije strukture. |