DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 17 <-- 17 --> PDF |
talne drvne mase po ha, a kod slabe prorede — u istoj dobi i na istom bonitetu — 894 m3 totalne drvne mase po ha. To je za 10,3% više drvne mase kod jake prorede, nego kod slabe. Lončar (6) također govori o povećanoj proizvodnji drvne mase (kvantitativno i kvalitativno), koja se postiže njegom sastojina visokim proredama. Nažalost, to su samo opservacijski zaključci, koji nisu potkrijepljeni podacima istraživanja. Iz prikazanih rezultata možemo zaključiti, da se njegom sastojina može u nekim slučajevima nešto povećati produkcija totalne drvne mase, iako u malom postotku. Naročito treba nastojati kod visokih proreda jakog intenziteta, da se asimilacijska površina dominantne etaže sastojine ne snizi ispod onog minimuma, koji još omogućava maksimalnu proizvodnju drvne mase. Kod uzgojnih zahvata svijetlo je jedan od faktora, na koji šumarski stručnjak može najviše utjecati. Iz citiranih rezultata istraživanja vidi se, da je većina pokusa bila izvršena u monokulturama i umjetno podignutim sastojinama. To nam daje pravo za pretpostavku, da u pri rodnim mješovitim sastojinama pravilnim reguliranjem svijetla prema zahtjevima pojedine vrste drveća i reguliranjem povoljnog omjera smjese, možemo očekivati i povećanu produkciju drvne mase. b) Utjecaj njege na kvalitet i vrijednost drvne mase. Pod kvalitetom deblovine razumijevamo mnoga vanjska i unutarnja svojstva drva. Kod našeg razmatranja navest ćemo samo neka, na koja možemo utjecati uzgojnim zahvatima. Od vanjskih svojstava to su prvenstveno debljina, čistoća od grana, pravnost i punodrvnost. Najveći utjecaj ima uzgajivač na debljinski prirast i čistoću od grana. Na pravnost možemo utjecati pravilnom selekcijom, t. j . odabiranjem najpravnijih stabalaca, koja trebaju ostati u sastojini i na kojima se treba kumulirati najveći debljinski odnosno najveći volumni prirast. Na punodrvnost nema uzgajivač praktički bitnog utjecaja, jer punodrvnost uglavnom ovisi o drugim faktorima. Najvažniji faktor, koji utječe na punodrvnost, je nasljedno svojstvo pojedine vrste drveća. Kao primjer za to možemo navesti od četinjača jelu, a od listača johu, koje su naše najpunodrvnije vrste. Podržavanjem gustog sklopa sastojine možemo donekle utjecati i na veću punodrvnost stabala. S debljinom stabala raste i vrijednost drvne mase. Zato za uzgajivača treba biti osnovno mjerilo, da zahvatima u sastojini teži za što većom proizvodnjom drvne mase baš na najkrupnijim stablima. Navest ćemo dva primjera primjene različitog tretmana u sastojinama na području šumarije Lipovljani: Odjel 151, odsjek b: Vrst drveća Podaci Poljski Hrast Nizinski Crna Obični jasen lužnjak brijest joha grab U Starost god. 74 Broj stabala po ha 202 99 73 71 22 497 Srednji prsni promjer cm 37,0 21,1 23,0 25,2 17,8 29,7 Drvna masa po ha m3 261,66 36,33 26,60 30,12 3,86 358,57 |