DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 14 <-- 14 --> PDF |
etaže. Nakon inventarizacije, koju je proveo Badoux 1950. godine, dobiveni su slijedeći podaci: ast ha 8—1 ´Co*´ C8 CD cd CD CO H_i cö a OJ G cu ;-> C3 Ü Vrst ö CO 0) EH O " rl? W O a. drveća M a o CO o ö «S o CD EH5 ^ °K -CD^ EH a L M sCD a.a a a (1< w ffl»P´ w EH 5 h a ac 12 B 84 696 34,2 33,2 1197 Smrča 20 C 83 528 36,6 33,0 1184 98 D 84 388 40,2 33,6´ 1194 Godišnji prirast za period od 62 godine iznosio je cea 19 m3 na svakoj od tri plohe. To znači, da je prirast praktički bio jednak bez obzira na intenzitet proređivanja. Na pokusnim plohama švicarskog Instituta za šumarska istraživanja, koje su osnovane 1889. godine u šumi Seyte kod Concise-a u bukovoj sastojim staroj 26 godina, a podignutoj prirodnim pomlađenjem, Badoux je do 1950. godine dobio slijedeće rezultate: (1888—1 CO C CD -^ 2 Broj stabala po ha "a TS CD W prsni promje cm Srednja visina m a a D prirast po ha Vrst a Cfl CD C SS a o w d CD ** ** EH 0..O a drveća w 3 CO o a w o On 36 B 87 624 25,2 24,4 485 Bukva 37 C 87 400 28,2 25,1 493 39 D 92 255 33,3 24,6 493 Godišnji prirast za period od 61 godine iznosio je cea 8 m3, što opet pokazuje, da intenzitet prorede nije utjecao na prirast. Usastojini bukve kod Gofigen-a Burger navodi za period od 56 godina, t. j . od 1889. do 1945. godine, da je godišnji prirast kod prorede B stepena iznosio 8,6 m3. Kod C stepena 8,53 i D stepena 8,7 m3 po ha. I ovdje intenzitet proreda nije imao bitan utjecaj na proizvodnju drvne mase. Prema podacima Leibundgut-a pokusne površine, na kojima je vršio istraživanja zajedno sa Schädelinom, i gdje se primjenjivala najmodernija njega sastojina, dale su isti prirast drvne mase. Iz ovih podataka Burger zaključuje, da se njegom sastojina vrlo malo utječe na kvantitativni prirast. Za preciznije pokuse trebalo bi prema Weber-u, Hartig-u, Burger-u i dr. komparirati proizvodnju suhe tvari raznih vrsta drveća, a ne njihov volumni sadržaj. Prema podacima švicarskog Instituta za šumarska istraživanja, u šumi kod Solo- thurn-a iznosio je godišnji prirast — za sedam posljednjih godina — 16,9 m3 po ha u mješovitoj sastojini smrče (87%) i jele (13%>), a u mješovitoj sastojini smrče i jele (570/o), te bukve, hrasta, jasena i brijesta (43l0/o) taj je prirast iznosio 11,1 m3 po ha. Prema istraživanjima navedenih autora jela i smrča imaju suhe materije 24—25a/o, a hrast i bukva 36—37%. Preračunavši drvnu masu izraženu u kubnoj mjeri na suhu tvar, dobili bismo za prvu sastojinu 4,0 m3 suhe tvari, a kod druge sastojine 4,1 m3 suhe tvari. Prema tome sastojina smrče i jele proizvodi volumno veću drvnu masu za 5,8 m3 od mješovite sastojine smrče, jele, bukve, hrasta, jasena i brijesta, ali tlo proizvodi gotovo istu količinu suhe tvari. 340 |