DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 13 <-- 13 --> PDF |
NJEGOVANJE ŠUMA KAO MJERA ZA UNAPREĐENJE ŠUMSKE PRODUKCIJE Ing. Ivo Dekanić, Zagreb UVOD Neminovni progres naše zemlje u društvenom i tehničkom pogledu postavlja pred šumara uzgajivača nove zahtjeve u proizvodnji drvne mase, a s tim u vezi i postepeno oslobađanje od stereotipnih i šabloniziranih tretmana sastojina. U odnosu na tlo i šumu kao cenozu svaka sastojina ima iznijansirane individualne karakteristike, prema kojima uzgajivač mora usmjerivati i prilagođivati svoje djelovanje. Moderno uzgajanje šuma zahtijeva od stručnjaka dobro poznavanje bioloških svojstava pojedinih vrsta i njihov međusobni odnos u mješovitim sastojinama kao i ekonomske zahtjeve vremena, u kojem živi. Obzirom na potrajnost i dugoročnost procesa proizvodnje drvne tvari uzgajivač mora uvijek imati pred očima perspektivni razvoj tehnike i njene potrebe na drvu. Sve te elemente nije lako uskladiti. Zato se pred šumarskog stručnjaka postavljaju veliki i složeni zadaci, rješavanje kojih pretpostavlja visoku stručnu naobrazbu i veliko iskustvo. Šumu treba promatrati kao golemu tvornicu, gdje se proizvodi drvna tvar, a u kojoj šumarski stručnjak usmjeruje svoje djelovanje za što boljim održanjem trajne produktivnosti tla, što boljim korišćenjem tla u proizvodnji drvne mase i što većom i kvalitetnijom proizvodnjom drvne mase. Da se taj cilj postigne, treba težiti za prirodnim sastojinama, t. j . prvenstveno respektirati autohtone vrste i mješovite sastojine. Vrijednost sastojina treba također dizati introdukcijom vrsta, kojima odgovaraju ekološke prilike dotičnog kraja, a koje brže rastu od autohtonih vrsta i daju kvalitetne proizvode. Osnovu svega toga predstavlja njega sastojina uključujući kod toga i obnovu sastojina, koja neminovno proizlazi iz same njege. U ovom članku tretirat ćemo pod njegom sastojina samo čišćenje i prorede regularnih visokih šuma normalnog sklopa. Utjecaj njege sastojina na proizvodnju drvne mase a) Utjecaj njege na volumni prirast i produkciju suhe tvari. Ovim pitanjem pozabavili su se mnogi šumarski stručnjaci. Na svjetskom šumarskom kongresu u Helsinkiju 1949. godine postavljeno je pitanje, da li je budući cilj gospodarenja proizvodnja velikih drvnih masa ili proizvodnja drva naročitih kvaliteta. Time se ujedno postavilo pitanje, da li se njegom sastojina može povećati totalna produkcija drvne mase. Burger (4) navodi podatke za kulturu smrče kod Olten-a u vicarskoj, u kojoj su Bühler i Flury 1888. godine postavili pokusne plohe, kad je ta kultura bila stara 22 godine. Na tim pokusnim plohama vršila se proreda različitim intenzitetima kroz 62 godine. Način proređivanja određen je stepenima B, C i D u turnusima od 5 godina. Kod B stepena vađene su sve suhe i potištene smrče. Kod C stepena vađena su sva suha i potištena stabla te dio stabala iz nuzgredne etaže sastojine. Kod D stepena vađena su ne samo stabla kao i kod C stepena nego i jedan dio stabala dominantne |
| ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 14 <-- 14 --> PDF |
etaže. Nakon inventarizacije, koju je proveo Badoux 1950. godine, dobiveni su slijedeći podaci: ast ha 8—1 ´Co*´ C8 CD cd CD CO H_i cö a OJ G cu ;-> C3 Ü Vrst ö CO 0) EH O " rl? W O a. drveća M a o CO o ö «S o CD EH5 ^ °K -CD^ EH a L M sCD a.a a a (1< w ffl»P´ w EH 5 h a ac 12 B 84 696 34,2 33,2 1197 Smrča 20 C 83 528 36,6 33,0 1184 98 D 84 388 40,2 33,6´ 1194 Godišnji prirast za period od 62 godine iznosio je cea 19 m3 na svakoj od tri plohe. To znači, da je prirast praktički bio jednak bez obzira na intenzitet proređivanja. Na pokusnim plohama švicarskog Instituta za šumarska istraživanja, koje su osnovane 1889. godine u šumi Seyte kod Concise-a u bukovoj sastojim staroj 26 godina, a podignutoj prirodnim pomlađenjem, Badoux je do 1950. godine dobio slijedeće rezultate: (1888—1 CO C CD -^ 2 Broj stabala po ha "a TS CD W prsni promje cm Srednja visina m a a D prirast po ha Vrst a Cfl CD C SS a o w d CD ** ** EH 0..O a drveća w 3 CO o a w o On 36 B 87 624 25,2 24,4 485 Bukva 37 C 87 400 28,2 25,1 493 39 D 92 255 33,3 24,6 493 Godišnji prirast za period od 61 godine iznosio je cea 8 m3, što opet pokazuje, da intenzitet prorede nije utjecao na prirast. Usastojini bukve kod Gofigen-a Burger navodi za period od 56 godina, t. j . od 1889. do 1945. godine, da je godišnji prirast kod prorede B stepena iznosio 8,6 m3. Kod C stepena 8,53 i D stepena 8,7 m3 po ha. I ovdje intenzitet proreda nije imao bitan utjecaj na proizvodnju drvne mase. Prema podacima Leibundgut-a pokusne površine, na kojima je vršio istraživanja zajedno sa Schädelinom, i gdje se primjenjivala najmodernija njega sastojina, dale su isti prirast drvne mase. Iz ovih podataka Burger zaključuje, da se njegom sastojina vrlo malo utječe na kvantitativni prirast. Za preciznije pokuse trebalo bi prema Weber-u, Hartig-u, Burger-u i dr. komparirati proizvodnju suhe tvari raznih vrsta drveća, a ne njihov volumni sadržaj. Prema podacima švicarskog Instituta za šumarska istraživanja, u šumi kod Solo- thurn-a iznosio je godišnji prirast — za sedam posljednjih godina — 16,9 m3 po ha u mješovitoj sastojini smrče (87%) i jele (13%>), a u mješovitoj sastojini smrče i jele (570/o), te bukve, hrasta, jasena i brijesta (43l0/o) taj je prirast iznosio 11,1 m3 po ha. Prema istraživanjima navedenih autora jela i smrča imaju suhe materije 24—25a/o, a hrast i bukva 36—37%. Preračunavši drvnu masu izraženu u kubnoj mjeri na suhu tvar, dobili bismo za prvu sastojinu 4,0 m3 suhe tvari, a kod druge sastojine 4,1 m3 suhe tvari. Prema tome sastojina smrče i jele proizvodi volumno veću drvnu masu za 5,8 m3 od mješovite sastojine smrče, jele, bukve, hrasta, jasena i brijesta, ali tlo proizvodi gotovo istu količinu suhe tvari. 340 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Iz dosada navedenih podataka izvodi Burger zaključak, da se na određenom staništu ne može bitno povisiti produkcija suhe tvari niti pogodovanjem izvjesnim vrstama drveća niti različitim intenzitetima proređivanja sastojina. U šumi Sielwald kod Züricha osnovao je švicarski Institut za šumarska istraživanja 1907. godine pokusne plohe u mješovitoj sastojini bukve, javora i jasena starosti 18—21 god., koja je nastala prirodnim pomlađenjem, a u koju je umjetnim putem unesena jela i smrča. Nakon inventarizacije 1952. god. Badoux (1) je na 11 Kongresu 1953. god. u Rimu iznio slijedeće rezultate: 1. Na prvoj plohi, na kojoj nisu vršeni nikakvi uzgojni zahvati, sveukupna produkcija mrvne mase iznosila je u toku 63 godine 852 m3 (690 m3 + 162 ni3 mase prirodno eliminiranih stabala iz sastojine). Godišnji prirast od 1907. do 1952. godine iznosio je 0,3 m3 drva četinjača i 15,5 m3 drva listača, odnosno ukupno 15,8 m3/ha. 2. Na drugoj plohi, koja je proređivana po principima niske prorede, iznosila je sveukupna produkcija drvne mase u toku 66 godina 846 m3 (483 m3 + 363 m3 prorednog materijala). Godišnji prirast od 1907. do 1952. godine iznosio je 1,4 m3 drva četinjača i 14,0 m3 drva listača, odnosno ukupno 15,4 m3/ha. 3. Na trećoj plohi, koja je proređivana po principima visoke prorede, u toku 64 godine iznosila je sveukupna produkcija drvne mase 828 m3 (409 m3 + 419 m3 prorednog materijala). Godišnji prirast od 1907. do 1952. godine iznosio je 2,8 m3 drva četinjača i 12,8 m3 drva listača, odnosno ukupno 15,6 m3/ha. Iz ovih primjera možemo zaključiti, da se produkcija drvne mase neznatno povećala kod tretiranja sastojine visokom proredob u odnosu na sastojinu, tretiranu niskom proredom. Viney (9) navodi podatke o prirastu za šumu Haye u Francuskoj, u kojoj su na tri pokusne plohe sastojina bukve godišnji prirasti u vremenu od 1883. do 1945. godine iznosili: 1. Na plohi, koja je proređivana niskom proredobm 12,8 m3/ha; 2. Na plohi, koja je proređivana visokom proredom 12,3 m3/ha; 3. Na plohi, koja nije uopće proređivana 12,5 m3/ha. \\\\\\ ! Šumarija Lipovljani, odjel 151, odsjek b. Sastojina hrasta lužnjaka (10,1%), poljskog jasena (73.0°/o), nizinskog brijesta (7,4%), crne johe (8,4%) i običnog graba (1,1%). Starost 74 god. Drvna masa 359 m3/ha. — Forest district »Lipovljani«, compartment 151, sub-compartment b. Stand of Pedunculate Oak (10,1%), Narrowleaved Ash (73,0%), Lowland Elm (7,4%), Black Adler (8,4%) and Hornbeam (1,1%). Age 74 years. Growing stock 359 cu.m./ha. Foto —i Photograph by Dekanić) |
| ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 16 <-- 16 --> PDF |
U šumi Celles-sur-Plaine (Francuska) na dvije plohe, od kojih je jedna proređivana od 1893. do 1947. godine, a druga ostavljena netaknuta, dobiveni su slijedeći godišnji prirasti: 1. Na plohi, koja je proređivana 10,7 m3/ha; 2. Na plohi, koja je ostala netaknuta 10,4 m3/ha. U jednom i drugom slučaju je produkcija totalne drvne mase približno ista, odnosno u prvom slučaju je godišnji prirast kod niskih proreda veći za 2,3% od prirasta u sastojini, koja uopće nije proređivana. Kod sastojine, koja je proređivana visokom proredom, godišnji prirast je za 1,6% manji u odnosu na neproređivanu sastojinu. U drugom slučaju je godišnji prirast u proređivanoj sastojini veći za 2,8% od prirasta u nenjegovanoj sastojini. Schreiber (8) zaključuje, da bukove sastojine tretirane visokom proredom s punim uplivom podstojnog drveća daju u pravilu niži volumni prirast kod gotovo iste pa čak i veće temeljnice, nego bukove sastojine tretirane niskom proredom. Hiley (5) navodi podatke s pokusnih ploha u Engleskoj, na kojima su vršeni pokusi u kulturama smrče. Kad je pokus postavljen, kulture su bile stare 20 godina. Primjenjivane su prorede s četiri različita intenziteta. Stepen B — slaba niska proreda. Vađena su suha i potpuno potisnuta stabla. Stepen C — umjerena niska proreda. Intenzitet je između B i D stepena. Stepen D — jaka niska proreda. Vađena su sva podstojna stabla i jedan dio dominantnih stabala. Stepen L. C. — visoka proreda. Proreda je vršena u krošnjama dominantne etaže sastojine, a nisu dirana stabla podstojne etaže sastojine. Svaki je stepen proreda istovremeno primjenjivan na četiri jednake plohe, kako bi se rezultati mogli obraditi statistički. Turnus proređivanja bio je 5 godina, te je od 1930. do 1950. godine izvršeno pet zahvata na svakoj plohi. Ukupni prirast sastojin po ha n Godišnji prirast 3 m prsni promjer od 254 najkrup 3 CD _4_3 CS Broj stabala po ha ´a -d 01 Vi Vrst CO Lco G CD co a CD t-i ° 3 drveća ft o o CO O a CD ^ -*J co ft C/l w B 40 3.294 20,2 402,4 10,1 Smrča C 40 1.977 21,3 450,5 11,2 D 40 672 25,9 479,2 12,0 L. C. 40 1.742 25,9 470,3 11,8 Rezultati istraživanja pokazali su, da su jake niske prorede dale najveću proizvodnju po masi i vrijednosti. Razlika između proizvodnje drvne mase kod tretiranja kulture stepenom D i stepenom L. C. nije velika i iznosi svega 1,9% u korist stepena D. Razlika je mnogo veća između proizvedene drvne mase dobivene primjenom stepena D i one kod stepena B te iznosi kod stepena D 10,9% više drvne mase. Između stepena D i C ta je razlika 6% u korist stepena D. Rezultati su statistički signifikantni, ali su suprotni rezultatima švicarskih i njemačkih autora. Ove rezultate je objavio F. C. Hummel u »Forestry«, XXI, 1947. pod naslovom: »The Bowmot Norway spruce sample plots« (Pokusne plohe smrče u šumi Bowmot Norway). Prema prirasno-prihodnim tablicama po Gehrhardt-u (10) proizvede bukva s jakom proredom na I. bonitetu do dobi od 100 godina 997 m3 to 342 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 17 <-- 17 --> PDF |
talne drvne mase po ha, a kod slabe prorede — u istoj dobi i na istom bonitetu — 894 m3 totalne drvne mase po ha. To je za 10,3% više drvne mase kod jake prorede, nego kod slabe. Lončar (6) također govori o povećanoj proizvodnji drvne mase (kvantitativno i kvalitativno), koja se postiže njegom sastojina visokim proredama. Nažalost, to su samo opservacijski zaključci, koji nisu potkrijepljeni podacima istraživanja. Iz prikazanih rezultata možemo zaključiti, da se njegom sastojina može u nekim slučajevima nešto povećati produkcija totalne drvne mase, iako u malom postotku. Naročito treba nastojati kod visokih proreda jakog intenziteta, da se asimilacijska površina dominantne etaže sastojine ne snizi ispod onog minimuma, koji još omogućava maksimalnu proizvodnju drvne mase. Kod uzgojnih zahvata svijetlo je jedan od faktora, na koji šumarski stručnjak može najviše utjecati. Iz citiranih rezultata istraživanja vidi se, da je većina pokusa bila izvršena u monokulturama i umjetno podignutim sastojinama. To nam daje pravo za pretpostavku, da u pri rodnim mješovitim sastojinama pravilnim reguliranjem svijetla prema zahtjevima pojedine vrste drveća i reguliranjem povoljnog omjera smjese, možemo očekivati i povećanu produkciju drvne mase. b) Utjecaj njege na kvalitet i vrijednost drvne mase. Pod kvalitetom deblovine razumijevamo mnoga vanjska i unutarnja svojstva drva. Kod našeg razmatranja navest ćemo samo neka, na koja možemo utjecati uzgojnim zahvatima. Od vanjskih svojstava to su prvenstveno debljina, čistoća od grana, pravnost i punodrvnost. Najveći utjecaj ima uzgajivač na debljinski prirast i čistoću od grana. Na pravnost možemo utjecati pravilnom selekcijom, t. j . odabiranjem najpravnijih stabalaca, koja trebaju ostati u sastojini i na kojima se treba kumulirati najveći debljinski odnosno najveći volumni prirast. Na punodrvnost nema uzgajivač praktički bitnog utjecaja, jer punodrvnost uglavnom ovisi o drugim faktorima. Najvažniji faktor, koji utječe na punodrvnost, je nasljedno svojstvo pojedine vrste drveća. Kao primjer za to možemo navesti od četinjača jelu, a od listača johu, koje su naše najpunodrvnije vrste. Podržavanjem gustog sklopa sastojine možemo donekle utjecati i na veću punodrvnost stabala. S debljinom stabala raste i vrijednost drvne mase. Zato za uzgajivača treba biti osnovno mjerilo, da zahvatima u sastojini teži za što većom proizvodnjom drvne mase baš na najkrupnijim stablima. Navest ćemo dva primjera primjene različitog tretmana u sastojinama na području šumarije Lipovljani: Odjel 151, odsjek b: Vrst drveća Podaci Poljski Hrast Nizinski Crna Obični jasen lužnjak brijest joha grab U Starost god. 74 Broj stabala po ha 202 99 73 71 22 497 Srednji prsni promjer cm 37,0 21,1 23,0 25,2 17,8 29,7 Drvna masa po ha m3 261,66 36,33 26,60 30,12 3,86 358,57 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Odjel 133, odsjek d: Vrst drveća Podaci Poljski Hrast Nizinski Crna Obični <" L G jasen lužnjak brijest joha grab Starost god. 71 Broj stabala po ha 240 67 109 29 144 589 Srednji prsni promjer cm 31,0 27,8 27,2 22,0 13,4 25,8 Drvna masa po ha m3 217,66 40,77 70,73 11,12 15,95 356,23 Ove sastojine nalaze se na istom bonitetu, a približno im je jednak i omjer smjese. Obzirom na broj stabala po jedinici površine uočljiv je različit intenzitet proređivanja sastojina. Iako se u obje sastojine proređivalo visokom proredom, intenziteti su bili različiti. Obzirom na srednje prsne promjere za nas je mnogo interesatniji primjer poljskog jasena i hrasta lužnjaka. U prvoj sastojini prioritet je bio dan poljskom jasenu, što se vidi i u razlici srednjih prsnih promjera. U sastojini, gdje se pogodovalo jasenu, njegov srednji prsni promjer iznosi 37,0 cm, a u drugoj sastojini, gdje je prioritet dan hrastu lužnjaku, srednji prsni promjer poljskog jasena iznosi 31,0 cm. U sastojini u odjelu 133 d, gdje je prioritet dan hrastu lužnjaku, njegov srednji prsni promjer iznosi 27,8 cm, a u sastojini u odjelu 151 b, gdje je prioritet dan poljskom jasenu, srednji prsni promjer hrasta lužnjaka iznosi 21,1 cm. Iz ovih primjera je vidljivo, da smo kod istog načina njege sastojina, ali primjenom malo različitog intenziteta dobili prilično različite prsne promjere glavnih vrsta drveća. U odjelu 151 b, gdje je u sastojini poklonjena veća pažnja poljskom jasenu, njegov srednji prsni promjer je veći za 6,0 cm od onog u odjelu 133 d. U odjelu 133 d, gdje je u sastojini veća pažnja bila poklonjena hrastu lužnjaku, njegov srednji prsni promjer je veći za 6,7 cm od onog u odjelu 151 b. Hrast je vrsta drveća, kod koje širina godova i danas igra veliku ulogu. Ako želimo uzgojiti hrast fine strukture, t. j . uskih godova i lakše obradljivosti, onda ćemo prema tome uskladiti i način i intenzitet proređivanja. Jaki intenziteti u krošnjama dominantnih stabala pogodovat će pojačanom prirastu u debljinu, a time ujedno i produkciji drva grube strukture, t. j . širokih godova i teže obradljivosti. Kod drva jasena je obratno. Kvalitetnije je drvo jasena širokih godova, nego jasenovima uskih godova. Benić (2) je svojim istraživanjima ustanovio, da je drvo poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl).najboljih tehničkih svojstava, kad su godovi široki oko 3 mm. Prema navodima i mišljenju Hiley-a najbolja kvaliteta jasenovine (Fraxinus excelsior L.) postigla bi se, kada bi godišnji prirast u debljinu iznosio 1 cm, t. j . kada bi širina goda bila 0,5 cm. Ovi podaci nas navode na zaključak, da kod poljskog i običnog jasena moramo provoditi jake visoke prorede. Jasenove sastojine moramo proređivati jakim visokim proredama, odnosno u mješovitim sastojinama omogućiti krošnjama jasena maksimalni priliv svijetla. Ovi primjeri nam pokazuju, da šumar uzgajivač mora biti i dobar ekonomist, da može zacrtati smjernice za gospodarenje u takvim sastojinama. Kod hrasta lužnjaka mora uzgajivač imati jasan plan, da li će proizvodnju usmjeriti u pravcu dobivanja što krupnijih stabala ili stabala što finije strukture. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Obzirom na unutarnja svojstva drva uzgajivač uglavnom može utjecati na obrazovanje srži (kod nekih vrsta drveća) i na formiranje jednoliko širokih godova. Benić (3) dolazi do zaključka, da je obrazovanje srži kod stabala poljskog jasena ovisno o odnosu veličine krošnje i debljine Šumarija Lipovljani, odjel 133, odsjek d. Sastojina hrasta lužnjaka (11,4%), poljskog jasena (61,1%), nizinskog brijesta (19,9%), crne johe (3,P/o) i običnog graba (4,5°/o). Starost 71 god. Drvna masa 356 m3/ha. — Forest district »Lipovljani«, compartment 133, sub-compartment đ. Stand of Pedunculate Oak (11,4%), Narrowleaved Ash (61,1%), Lowland Elm (19,9%), Black Adler (3,1%) and Hornbeam (4,5°/o), Age 71 years. Growing stock 356 cu.m./ha. Foto — Photograph by Dekanić) stabla. Pojedina stabla, krošnja kojih zaostane u rastu, počinju obrazovati srž vrlo rano, t. j . već u starosti od cea 20 godina, a pojedina stabla s naročito razvijenom krošnjom ostaju dugo vremena bez srži (često preko 80 godina). Može se pretpostaviti, da je obrazovanje srži uvjetovano i staništem, ali svakako kod obrazovanja srži može odigrati veliku ulogu i način njege. Primjenom jakog intenziteta prorede u krošnjama dominantnih stabala omogućit će se razvoj velikih krošanja i time smanjiti obrazovanje srži kod poljskog jasena i vjerovatno bukve. Pravilnom njegom sastojine odnosno jednolikim prilivom svijetla u krošnje stabala — naročito u mlađoj i srednjoj dobi — omogućit će se kontinuirano jednake širine godova. Zbog toga treba da su zahvati u mlađoj dobi sastojine i kod vrsta drveća brzoga rasta u kraćim turnusima, nego kod starijih sastojina i skiofilnih vrsta drveća. Hiley je za već navedeni primjer izračunao vrijednost prorednog materijala i dubećih stabala u sastojinama za četiri različita stepena proređivanja smrčeve kulture. Dobio je slijedeće rezultate: Drvna masa BStepe n C proređivanj a D L. C. Vrijednost u Din/ha Proredni mateSastojinaUkupnorijal 29.393 529.074 558.467 159.562 457.691 617.253 411.502 478.686 890.188 310.726 495.482 806.208 345 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Iz ovih podataka možemo izvesti interesantan zaključak. Za konsignaciju i procjenu stabala kod proreda B i D stepena šumar uzgajivač utroši približno isto vrijeme. Proredom D stepenom, u odnosu na B stepen povećana je vrijednost prorednog materijala i stabala sastojine za 331.721 Din. za pet turnusa proreda, za period od 20 godina. Svakom proredom povećana je vrijednost drvne mase u prosjeku za 66.344 Din. Za odabiranje, obilježbu i procjenu stabala na površini od 1 ha šumar treba maksimum 8 sati rada. Znači, da se za jedan sat rada na proređivanju konkretne sastojine podiže vrijednost drvne mase za 8.293 Din. Ova nam analiza najbolje ilustrira, koliko može uzgajivač pravilnom njegom podići vrijednost sastojine. c) Utjecaj njege na duljinu ophodnje. Za šumarsku´privredu nije isto, da li ćemo postići dimenzije stabala za određene Sortimente (a to je cilj gospodarenja) do 80-te ili 120-te godine. Da bi se to postiglo, moramo sastojine intenzivno njegovati počevši od dobe pomlatka pa sve do konca ophodnje. Od najranije dobi sastojine mora naša pažnja biti usmjerena na elitna stabla. Šumar mora djelovati na izlučivanje stabala i to ne smije prepustiti samoj prirodi. Tu se očituje sposobnost i znanje stručnjaka, da pravovremeno intervenira u sastojim. Naročito je to važno u mješovitim sastojinama, gdje dinamika rasta nije jednaka kod raznih vrsta drveća. Radi ilustracije navodimo, da u mješovitim sastojinama hrasta kitnjaka, bukve i običnog graba u mladosti grab brže raste od kitnjaka i bukve, i naša intervencija mora biti u korist kitnjaka i bukve. Nakon maksimalnog prirasta u visinu usredotočit ćemo se u sastojini na takve zahvate, kojima ćemo omogućiti što veći prirast u debljinu. Na taj ćemo način mjesto u ophodnji od 140 do 160 godina postići određene dimenzije stabala kitnjaka i bukve već u ophodnji od 100 do 120 godina. Na primjer, donedavno je ophodnja za poljski jasen u cenozi hrasta lužnjaka, poljskog jasena i nizinskog brijesta bila ista kao i za hrast lužnjak, iako je poljski jasen heliofilnija vrsta od lužnjaka. S druge strane istraživanja su pokazala — kao što je već spomenuto — da su tehnička svojstva poljskog jasena ovisna o širini godova, a obrazovanja srži o veličini krošnje. Sve nas to upućuje na drugačiji postupak kod poljskog jasena, nego što je kod lužnjaka. Primjenom jakih intenziteta proreda skratit ćemo i ophodnju. Prijelazne vrste u mješovitim sastojinama a) U nizinskim šumama. Donedavno se u nizinskim šumama poklanjala mala pažnja mekim vrstama, kao što su bijela i siva topola, bijela vrba i crna joha. To su vrste, od kojih sjeme raznosi vjetar na velike udaljenosti, i koje se lako pomlađuju napose na mokrim terenima. Ako ophodnju ne promatramo statički, nego je prilagodimo pojedinim vrstama u mješovitim sastojinama, onda ćemo kod ovih vrsta već u dobi od 40 do 60 godina dobiti vrlo vrijedan drvni materijal naročito za industrijsku preradu. U toj dobi stabla postižu debljine od 30 do 40 cm u prsnoj visini. Pravilnim stavom prema tim vrstama, onosno ako ih održavamo kao prijelazne vrste, možemo podići vrijednost sastojina i ostvariti po |
| ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 21 <-- 21 --> PDF |
većani financijski efekt osobito u dobi sastojine, kad nam druge vrste još ne daju vrednije Sortimente. To je naročito važno sa šumarsko-ekonomskog aspekta, budući da kod nas mlade i srednjodobne ekonomske šume zapremaju vrlo velike površine. b) U prigorskim i brdskim šumama. U tim se šumama često vrlo obilno pojavljuju na sječinama trepetljika i breza. Dosada ih se nastojalo što prije eliminirati iz sastojina smatrajući ih malo vrijednim vrstama. Međutim, razvitkom industrije one su postale neobično cijenjene i mnogo tražene. Tako se kod nas — od autohtonih vrsta — najviše cijeni trepetljika kao drvo koje se upotrebljava u industriji žigica. Breza je neophodna radi izrade klinaca za industriju obuće. Naročito su traženi njihovi trupci za ljuštenje. Drvo breze i trepetljike daje i vrlo dobar materijal za celulozu. Potrebe današnje industrije upućuju nas na to, da treba pokloniti veću pažnju ovim vrstama, koje pridolaze uglavnom primješane drugim vrstama u sastojini. Maksimalna ophodnja za brezu bila bi 40—50 godina, a za trepetljiku 40—60 godina. Breza u toj dobi postiže debljinu od oko 30 cm promjera, a trepetljika još i nešto veću. Pravilnim tretmanom ovih vrsta brzoga rasta dižemo vrijednost mješovitih sastojina, pa u mlađoj i srednjoj dobi sastojina dobivamo proredama vrijedan drvni materijal. Tim međuprihodima povećavamo financijski efekt gospodarenja. Prirodno i umjetno čišćenje od grana Vrijednost i upotrebljivost deblovine znatno ovisi o čistoći od grana. Kod četinjača odumrle grane teže trunu i otpadaju od debla nego kod listača. Ako želimo dobiti debla čista od grana, onda moramo održavati — osobito u mladosti — guste sastojine. Kako je svrha suvremenog uzgajanja šuma, da se u što kraće vrijeme proizvedu kvalitetna stabla krupnih dimenzija, to ćemo se morati poslužiti i obrezivanjem grana. Taj posao treba obaviti u dobi sastojine, kada su stabla promjera cea 10 cm tako, da urasle grane ostanu u tom cilindru. ZAKLJUČAK Na osnovu iznesenih rezultata i misli možemo zaključiti: 1. Intenzivnom njegom sastojina podižemo vrijednost prorednog materijala i sastojina, a u nekim slučajevima i totalnu produkciju drvne mase. 2. Jakim intenzitetima proreda u dominantnoj etaži sastojina pojačavamo debljinski prirast, podižemo kvalitetu drvne mase i skraćujemo ophodnju. 3. Meke vrsti drveća u mješovitim sastojinama tvrdih listaća treba tako tretirati, da njihovim iskorišćivanjem u mlađoj dobi sastojina dobijemo vrijedan drvni materijal, kojim podižemo vrijednost međuprihoda i postižemo veći financijski efekt, jer su to vrste brzog rasta i ranog dozrijevanja za sječu. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 22 <-- 22 --> PDF |
4. Kod intenzivne njege sastojina i jakih proreda u krošnjama gornjeg sloja sastojina treba obrezivati grane na donjoj česti stabala. LITERATURA 1. Badoux E.: Quelques remarques concernant 1´ importance des pertes dues ä 1´ elimination naturelle en forets, lie Congres Rome 1953, Firenze 1954. 2. Benić R.: Širina goda kao činilac kakvoće poljske jasenovine, Šumarstvo, br. 9, 1955, Beograd. 4 \o\f\ 3. Benić R.: Istraživanja o učešću i nekim fizičkim svojstvima bijeli i srži poljskog jasena, Glasnik za šumske pokuse, knj. XII, 1956, Zagreb. 4. Burger H.: Ertragskundliche Grundlagen zur Frage der Massen-— und Qualitätsholzerzeugung, Schweiz. Z. Forstw., Nr. 4, 1951, Zürich. 5. Hiley W. E.: Woodland Management, 1954, London. 6. Lončar I.: Njega šuma proredom, 1951, Zagreb. 7. Plavšić M.: Debljinski rast i prirast poljskog jasena, Šumarski list, br. 9—10, 1956´, Zagreb. 8. Schreiber M.: Massenmässige Ertragssteigerung durch Waldpflege, Zbl. ges. Forstw., 1955, Wien. 9. Viney R.: Multiplicity des facteurs de production, Rev. for. frang., No. 2, 1955, Nancy. 10. Šum. društvo NRH: Mali šumarsko-tehnički priručnik, Zagreb 1949. SUMMARY TENDING OF FORESTS AS A MEASURE FOR THE DEVELOPMENT OF FOREST PRODUCTION The author presents some data by foreign authors about the influence of stand tending (cleanings and thinings) on the quantitative production of the standing stock. The author thinks that in the autochtonous mixed stands by means of a proper regulation of the distribution of species it is possible — to some extent — to influence the quantitative production of the woody matter. The influence of the tending on the quality of the standing stock and especially on the diameter increment is being illustrated with two examples taken from the mixed stands of Pedunculate Oak, Narrow-leaved Ash and Lowland Elm of the forests in the Sava plains. Both stands are nearly of the same age, thinned by crown thinnings with nearly the same intensity but treating in a different way the Pedunculate Oak and the Narrow-leaved Ash. In the stand where priority is given to the Narrow-leaved Ash its mean d. b. h. is 37,0 cm., while in the other stand where priority is given to the Pedunculate Oak the mean d. b. h. of the Ash is 31,0 cm. The mean d. b. h. of the Pedunculate Oak in the first stand amounts to 21,1 cm., in the second 27,8 cm. With the application of more intensive treatments of the crowns of dominant stand storey the diameter increment will be stimulated, the merchantable dimensions achieved in a shorter period and thus the rotation itself shortened. With a proper relation towards the auxiliary tree species (in lowland forests: White and Grey Poplar, White Willow and black Alder, in sub-montane forests: Aspen and Birch) we are increasing the finacial effect of the intermediate yields. |