DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 13 <-- 13 --> PDF |
NJEGOVANJE ŠUMA KAO MJERA ZA UNAPREĐENJE ŠUMSKE PRODUKCIJE Ing. Ivo Dekanić, Zagreb UVOD Neminovni progres naše zemlje u društvenom i tehničkom pogledu postavlja pred šumara uzgajivača nove zahtjeve u proizvodnji drvne mase, a s tim u vezi i postepeno oslobađanje od stereotipnih i šabloniziranih tretmana sastojina. U odnosu na tlo i šumu kao cenozu svaka sastojina ima iznijansirane individualne karakteristike, prema kojima uzgajivač mora usmjerivati i prilagođivati svoje djelovanje. Moderno uzgajanje šuma zahtijeva od stručnjaka dobro poznavanje bioloških svojstava pojedinih vrsta i njihov međusobni odnos u mješovitim sastojinama kao i ekonomske zahtjeve vremena, u kojem živi. Obzirom na potrajnost i dugoročnost procesa proizvodnje drvne tvari uzgajivač mora uvijek imati pred očima perspektivni razvoj tehnike i njene potrebe na drvu. Sve te elemente nije lako uskladiti. Zato se pred šumarskog stručnjaka postavljaju veliki i složeni zadaci, rješavanje kojih pretpostavlja visoku stručnu naobrazbu i veliko iskustvo. Šumu treba promatrati kao golemu tvornicu, gdje se proizvodi drvna tvar, a u kojoj šumarski stručnjak usmjeruje svoje djelovanje za što boljim održanjem trajne produktivnosti tla, što boljim korišćenjem tla u proizvodnji drvne mase i što većom i kvalitetnijom proizvodnjom drvne mase. Da se taj cilj postigne, treba težiti za prirodnim sastojinama, t. j . prvenstveno respektirati autohtone vrste i mješovite sastojine. Vrijednost sastojina treba također dizati introdukcijom vrsta, kojima odgovaraju ekološke prilike dotičnog kraja, a koje brže rastu od autohtonih vrsta i daju kvalitetne proizvode. Osnovu svega toga predstavlja njega sastojina uključujući kod toga i obnovu sastojina, koja neminovno proizlazi iz same njege. U ovom članku tretirat ćemo pod njegom sastojina samo čišćenje i prorede regularnih visokih šuma normalnog sklopa. Utjecaj njege sastojina na proizvodnju drvne mase a) Utjecaj njege na volumni prirast i produkciju suhe tvari. Ovim pitanjem pozabavili su se mnogi šumarski stručnjaci. Na svjetskom šumarskom kongresu u Helsinkiju 1949. godine postavljeno je pitanje, da li je budući cilj gospodarenja proizvodnja velikih drvnih masa ili proizvodnja drva naročitih kvaliteta. Time se ujedno postavilo pitanje, da li se njegom sastojina može povećati totalna produkcija drvne mase. Burger (4) navodi podatke za kulturu smrče kod Olten-a u vicarskoj, u kojoj su Bühler i Flury 1888. godine postavili pokusne plohe, kad je ta kultura bila stara 22 godine. Na tim pokusnim plohama vršila se proreda različitim intenzitetima kroz 62 godine. Način proređivanja određen je stepenima B, C i D u turnusima od 5 godina. Kod B stepena vađene su sve suhe i potištene smrče. Kod C stepena vađena su sva suha i potištena stabla te dio stabala iz nuzgredne etaže sastojine. Kod D stepena vađena su ne samo stabla kao i kod C stepena nego i jedan dio stabala dominantne |