DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 11 <-- 11 --> PDF |
operative i nauke pokazala dobre rezultate na osnovanim zrelim i dozrelim sastojinama ili skupinama drveća. Poseban je problem tipova jako degradiranih staništa, koja su pod utjecajem abiotskih i antropogenih faktora postala mnogo toplija ili suhi ja ili mokrija ili kiselija i dr. Za njih uglavnom ne vrijeme navedene postavke, jer u njima ne mogu dobro ili uopće ne mogu uspijevati bivše autohtone vrste drveća bez prethodne biološke ili tehničke melioracije. Tu treba pošumljivati sa vrstama, koje razmjerno dobro podnose pogoršane ekološke okolnosti (termofilnije, kserofilnije, higrofilnije, acidolifnije vrste drveća), sve dok se ne poprave tlo i mjesna klima. Posebno je također pitanje proširivanja stranih vrsta drveća, napose egzota, s obzirom na njihova fiziološka svojstva, kao što su početak, trajanje i završetak vegetacijskog razdoblja, klimatske okolnosti a napose otpornost ekstremima klime, otpornost štetnim kukcima i gljivama, konkurentska snaga u zajednici s domaćim drvećem, tok, količina i kvalitet prirasta i dr. Općenito treba imati u vidu njihovu sociološku pripadnost odnosno biološko-ekološke zahtjeve. Pošumljivanje s neispitanim vrstama treba da se kreće uglavnom u granicama operativnih i naučnih pokusa. Kao orijentacija za sabiranje sjemena može služiti ovo: što više sabirati sjeme s drveća, koje se već donekle »udomaćilo«, t. j . održalo se selekcijom, eliminacijom, prilagođivanjem i nasljeđivanjem. Zaglavak Rad na utvrđivanju sjemenarskih jedinica vrlo je opsežan i složen; pogotovu za našu zemlju i posebno za našu Republiku. Zato se ova naša prva razdioba na sjemenarske jedinice dugo vremena ne će moći smatrati konačnom. Ali široki okviri za raspodjelu rasadničkog materijala mogu se i morali su se dati, da se dosadašnje griješke u raspodjeli sjemena što više smanje. Usporedno s razvitkom ovih i drugih istraživačkih radova (v. dalje) treba da se usavršava i organizacija sjemenarske službe u operativi. Daljnji rad pod vodstvom Instituta preuzet će njegove šumsko-pokusne stanice. Najvažniji radovi, koje treba da izvode pokusne stanice, su ovi: 1. konačno ograničavanje sjemenarskih oblasti; razdioba i kartiranja oblasti na sjemenarske podoblasti i područja; 2. utvrđivanje sjemenarskih okoliša za vrste drveća, kojima se najviše pošumljuje; 3. pronalaženje i izlučivanje sjemenskih baza za najvažnije vrste drveća (sastojine i skupine drveća, pojedina drveta) na temelju njihovih genetskih i uzgojno-gospodarskih svojstava; 4. paralelno bi trebalo utvrđivati rase važnijih vrsta drveća, prema već danim okvirnim smjernicama Instituta; 5. osnivanje sjemenskih plantaža od genetski i gospodarski najboljih individua, da se poveća kvalitet novih kultura i ujedno smanje troškovi sabiranja sjemena (reznica), s najboljih genotipova. Radovi pod t. 1—4 mogu se racionalno obavljati uglavnom u suradnji s organima terenske operative. Bez pomoći šumarija, Ureda za uređivanje |