DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1958 str. 10 <-- 10 --> PDF |
rane crvenice, skeletne humizirane crvenice, ponegdje slanjače. Godišnja količina oborina iznosi oko 600—1.000 mm (1.500 mm), prosječno oko 800 mm. Nadmorska visina 0 do 150—200 m; viša na jugu. Šumsko-privredna područja su: Sjeverno dalmatinske zimzelene šume i Južne dalmatinske zimzelene šume. Površina oko 150.000 ha. Iako zimzelena primorska oblast zauzima malenu površinu, ona je sa šumsko-uzgojnog gledišta i napose sa sjemenarskog vrlo značajna na naše okolnosti. Proteže se u dužini preko 500 km. Zato je potrebno, da se ova oblast razdijeli bar na dvije podoblasti. Ea sjeverna podoblast zimzelena Eb južna podoblast zimzelena Visinska amplituda ove oblasti je malena: od 0 m do 300—400 m (na većim dalmatinskim otocima). To je područje zimzelenih listača crnike, planike, zelenike, rogača, alepskog bora i dr., u južnom dijelu Dalmacije nešto pinjol (Mljet). Mnogo prevladavaju makije i garigi. Na višim položajima otoka razmjerno znatne površine zauzeo je dalmatinski crni bor: na Braču oko osam većih nalazišta s (nereduciranom) površinom oko 1.500 ha, na Hvaru dva manja nalazišta, na Korčuli oko šest nalazišta s površinom oko 440 ha. Taj bor može dobro služiti za pošumljivanje viših položaja ove oblasti. U tu oblast prehvaća i zajednica Carpinetum orientalis. Ova oblast u širokom prosjeku ima zasad jedno sjemenarsko područje, i to Quercetum ilicis. U toj oblasti mogu dobro uspijevati mnoge dobre domaće, udomaćene i strane vrste drveća kao na pr. crnika, alepski bor, primorski bor, pinjol, čempresi, cedrovi, tuje. S gospodarskog gledišta vrlo je važno, da se proširi alepski bor zbog velike proizvodnje odlične smole i da se pronalaze genotipovi s najvećom produkcijom smole za sjemenske baze. Kako se razabire iz ovog pregleda i pril. karte, sjemenarska oblast primorska listopadna i sjemenarska oblast primorska zimzelena na mnogo mjesta ne pokrivaju se sa šumsko-privrednim oblastima. Osnovne postavke za raspodjelu sjemena 1. Za potrebe široke prakse sjeme se ne smije prenositi iz jedne sjemenarske oblasti u drugu. 2. Što manje prenositi sjeme iz jedne oblasti u drugu u granicama iste oblasti. 3. Sjeme nekog sjemenarskog područja smije se upotrebljavati u tom području; najbolje je, da se sjeme sabire i upotrebljava u neposrednoj blizini pošumljivačkog mjesta. 4. Što manje (ili izuzetno) prenositi sjeme iz jednog sjemenarskog područja u drugo u granicama iste oblasti i podoblasti; ne prenositi sjeme iz jednog jako diferencirano vinsinsko (klimatskog) i edafskog staništa u drugo u granicama istog područja. 5. Sjeme se može prenositi na graničnim terenima između sjemenarskih oblasti, podoblasti i područja. Izuzetak od tih osnovnih postavki: sjeme se može prenositi iz jedne sjemenarske oblasti (odn. podoblasti) u drugu i iz jednog klimatski i edafski jako izdiferenciranog područja u drugo, gdje su dosadašnja iskustva |