DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 96     <-- 96 -->        PDF

t i opravdavala sistematsko povećavanje i
-"isoki obim sječa. Pri današnjem stanju
*°hnike potreba se drva i njegovih proizvoda
može osigurati i da se ne pribjegava
razmjernom povećavanju sječa.


Uzevši u račun buduće potrebe drva
(1975. g.), obim eksploatacije nakon slijedećih
17—20 godina bit će oko 455 miliona
kub. m spram 305 miliona 1955. godine i
317 miliona 1958. g. (prema planu). Po perspektivnom
planu, posjeklo bi se 1965. g.
410 miliona kub. m, a 1970. g. — 435 miliona
kub. m. Naravno da će ta predviđenja
izgledati nešto drukčije prema tome
kako se budu povećavale potrebe narodne
privrede.a ovisit će i o mogućnosti otvaranja
još netaknutih šuma.


Ova tablica pokazuje planirano kretanje
sječa u budućnosti (u milionima kub. m).


1955 g. 1965. g. 1975 g.
Ukupno uOd toga:
SSSR 305 410,0 455,0
Evropski dio 226,7 269,8 266,1
Azijski dio 78,3 140,2 188,9


Iz toga se vidi da će sječe porasti nakon
20 godina za 49%, ali taj će se porast odnositi
uglavnom na azijski dio (gdje će se
sjeći gotovo za 2,5 puta više nego danas),
a tek 17% na evropski dio.


U toku daljeg napretka valja računati
s izgradnjom (kroz 15—20 g.) hidrocentrala
na Jeniseju, Angari, Obu, Amuru itd.


Povećanje obima sječe u budućoj 20-godišnjoj
periodi za 150 miliona kub. m razdijelit
će se tako, da će se u suficitarnim
rajonima posjeći 171,3 miliona kub. m više,
a u deficitarnim će se sječe sniziti za
21,3 miliona kub. m.


Mehanizacija u eksploataciji šuma znatno
je porasla zadnjih godina, ali ne i u
svim fazama izradbe.


Teško je predvidjeti kakvi će se mehanizmi
i mašine upotrebljavati u iskorišćavanju
šuma nakon 15—20 godina, ali ističemo
da je glavni cilj razvoja tehnike i
tehnologije iskorišćavanja u tome, da se
što je moguće više poslova prenese iz šume
i skoncentrira na glavnom stovarištu.
Sabiranje na jedno mjesto omogućit će da
se ti radovi automatiziraju i time uvelike
povisi produktivnost rada. Energetski izvori
moraju biti centralizirani i tako podešeni
da iskorišćavaju otpatke i celulozno
drvo.


Les. Hoz. br. 4 — 1958. M. N. Sprincyn
Preveo: D. Knežević


JEDAN ZNAČAJAN ZBORNIK NAUČNIH
RADOVA SA PODRUČJA PRIMJENJENE
BILJNE SOCIOLOGIJE U ŠUMARSTVU
I POLJOPRIVREDI


(Festschrift Erwin Aichinger zum 60.
Geburtstag. »Angewandte Pflanzensoziologie
« Springer-Verlag — Wien 1954.


Mi smo već prije u ovom časopisu prikazali
zbornik radova posvećen 75-toj godišnjici
života J. Braun-Blanqueta. (Vidi
Šumarski list 1956. Sv. 7—8. Str. 258—263).
Taj zbornik sadržavao je reviju savremenih
radova sa područja biljne sociologije
i u njemu su prikazana dostignuća i savremeno
stanje istraživanja tzv. ciriškomontpelijerske
škole, odnosno — jedne
veoma brojne grupe naučnika Centralne
i Zapadne Evrope i vanevropskih zemalja
koje povezuju zajednički osnovni principi
i metodi naučnog istraživanja vegetacije.
U tom zborniku objavljene rasprave imaju
fundamentalno značenje za daljnji razvoj
istraživanja vegetacije.


U isto vrijeme pojavilo se je još nekoliko
sličnih zbornika izdatih povodom visokih
godišnjica značajnih pretstavnika nauke,
koji u neku ruku pretstavljaju »učitelje«
ili u najmanju ruku najvatrenije pobornike
izvjesnih naučnih pravaca u biljnoj sociologiji.
To je na prvom mjestu zbornik
radova posvećen šesdesetgodišnjici života
rukovodioca austrijskog Instituta za biljnu
sociologiju, profesora dr. Erwina Aichingera,
a zatim i manja sveska radova
posvećena radu i nastojanjima montpelijerskog
profesora G. Kuhnholtz-Lordata
osnivača tzv. parcelarne kartografije i
istraživanja sukcesija u vegetaciji sa praktičnom
primjenom u poljoprivredi.


Zbornik radova ili, bolje rečeno, spomenica
posvećena prof. dr. Erwinu Aichingeru
izašla je kao izvanredna sveska časopisa
»Angewandte Pflanzensoziologie« u
Beču 1954 godine. U njoj se nalazi veoma
mnogo materijala koji se odnosi na istraživanja
i zakonitost razvoja vegetacije šuma,
pa ćemo zbog toga dati kratak pregled
i pokušaj ocjene ukupnog sadržaja ovog
zbornika.


Zbornik sačinjavaju dvije debele knjige
sa ukupno 1311 stranica teksta bogato
opremljenog biljnosociološkim tabelama,
fotografijama, crtežima i grafikonima.
Zbornik sadrži 93 naučna rada i referata
u kojima sudjeluje ukupno 108 autora. Od
toga autori su: 40 iz Austrije; 32 iz Zapadne
Njemačke; 2 iz Istočne Njemačke;
4 iz Italije; po 3 iz Nizozemske, USA, Japana,
Jugoslavije, Mađarske i Cehoslovačke,
po 2 iz Švajcarske i Indije, po 1 iz




ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 97     <-- 97 -->        PDF

Engleske, Francuske, Švedske, SSSR-a,
Brazilije, te sa Jave i Jamaike.


Ovom i ovakom skupu ne može se odreci
internacionalni karakter, ali se ipak,
po autorima i njihovim nacionalnostima,
osjeća da pretežnu skupinu čine austronjemački
i istočno-evropski naučnici. To
je ujedno i osnovna obojenost ovog zbornika
— u kojem su po prvi iput u većem
broju zastupljeni i autori iz narodnih demokratija
i socijalističkih država Istočne
Evrope.


Tome ogromnom broju od 93 naučna rada
nemoguće je udovoljiti sa pojedinačnim
prikazima i ocjenama sadržaja, jer
bi to zahtjevalo, u najmanju ruku, čitav
svezak jednog časopisa. Zbog toga, mi ćemo
ovdje navesti samo naslove naučnih
radova objavljenih u Zborniku (u formi
jedne informativne bibliografije), a na
kraju osvrnućemo se, u najkraćim crtama,
samo na one radove koji imaju još i
posebnog interesa za naše šumarstvo. Naslovi
radova govore dovoljno jasno o njihovom
sadržaju i, ukoliko nam je bilo
moguće naći adekvatan prevod (što nije
bila uvijek lagana stvar), nadamo se da
će našim šumarima ovaj pregled sadržaja
poslužiti kao dobra informacija o savremenim
radovima na području istraživanja
sastava i razvoja šumskih zajednica u jednom
dijelu Evrope.


Naslovi radova su slijedeći:


Knjiga I.


1.
Janchen E. (Beč), — Pregled četinjara
Austrije. (Übersicht über die
Nadelhölzer Österreichs). Str. 1—42.
.2.
Scharfetter R. .(Graz), — Prilog
biografiji roda Pinus. (Ein Beitrag zur
Biographie der Gattung Pinus). Str.
43—49.


3.
Tschermak L. (Beč), — Nekoliko
historijskih podataka o rasprostranjenju
bijelog bora (Pinus silvestris L.) u
Austriji. (Einige geschichtliche Angaben
über die Verbreitung der Weiss-
Föhre, Pinus silvestris L. in Österreich).
Str. 50—70.
4.
G a m s H. (Innsbruck), — Nestajanje
drveća iz Alpi za vrijeme Oledbe. (Das
Verschwinden von Gehölzen aus den
Alpen während des Eiszeitalters). Str.
71—76.
5.
Sato Y. i Kazuyoski M. (Sapporo,
Japan), — Duljina života polena od
Salix-vrsta. (Die Lebendsdauer von
Salix-Pollen). Str. 74—82.
6. W e 11 s t e i n
W. (Mariabrun kod Beča),
— Vegetacijski ciklusi breze (Betula
verrucosa Ehrh.) u ovisnosti od
geografske širine. (Vegetationsverlauf
der Birke (Betula verrucosa Ehrh.) in
Abhängigkeit von der geograpischen
Breite). Str. 83—87.


7.
Passecker F. (Innsbruck), — Razvojne
faze drveća i njihovo praktično
značenje. (Die Entwicklungsphasen der
Gehölzpflanzen und ihre praktische
Bedeutung). Str. 88—102.
8. Kisser J. i Steininger A. (Beč),
Odnos između veličine organa i veličine
stanica kod patuljastog uzrasta
uslovljenog staništem. (Die Beziehungen
zwischen Organgrösse und Zellgrösse
bei standortbedingtem Zwergwuchs).
Str. 103—114.


9. Widder
F. (Graz), — »Podbjeljivanje
« drveća kao put za stvaranje pašnjaka.
(Das Ringeln von Bäumen als
Weg zur Weidegewinnung). Str. 115—
122.
10. Handel-Mazzetti H. (Bad Ischl),
— Jedino stanište patuljaste breze
(Betula nana L.) u Tirolu. Najviše stanište
limbe (Pinus Cembra L.) u Istočnim
Alpama. (Der einzige Standort
der Zwergbirke (Betula nana L.) in
Tirol. — Der höchste Standort der Zirbe
(Pinus Cembra L.) in den Ostalpen).
Str. 123—124.
11. F e r a n o 1 i L. (Bergamo, Italia), —
Prilog poznavanja jednog novog endemizma
u Istočnim Alpama: Linaria
Tonzigi Lona. (Beitrag zur Kenntnis
eines neuen Endemismus der Ostalpen-
Linaria Tonzigi Lona). Str. 125—126.


12.
Schmid F. (Zürich), — Analize biljnih
rodova u svrhu istraživanja vegetacije.
(Analysen der Pflanzengattungen
für vegetationskundliche Zwecke).
Str. 127—133.
13.
E 11 e n b e r g H. (Hamburg), — O razvoju
sistematike vegetacije u Srednjoj
Evropi. (Zur Entwicklung der Vegetationssystematik
in Mitteleuropa). Str.
134—143.
14. Walter H. (Stuttgart), — Klimaks i
zonalna vegetacija. (Klimax und zonale
Vegetation). Str. 144—150.
15.
Ehrendorfer F. (Beč), — Razmišljanja
o pitanju strukture i nizanja
životnih zajednica. (Gedanken zur
Frage der Struktur und Anordnung
der Lebensgemeinschaften. Str. 151—
167.
16.
G o o d a 11 D. W. (Reading, England),
— Klasifikacija i jedinstvo vegetacije.
Vegetational Classification und Vegetational
Continua). Str. 168—182.
17. Whittaker R. H. Richland, USA),
— Biljne populacije i baza za indikaciju
biljke. (Plant Populations and the


ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 98     <-- 98 -->        PDF

Basis of Plant Indication). Str. 183—


206.
18.
Sailer K. (München), — Značenje
biljne sociologije za praktičnog ljekara.
(Die Bedeutung der Pflanzensoziologie
für den praktischen Arzt). Str.
207—212.
19.
Kubi en a W. L. (Beč), — O reliktnim
tlima Španije. (Über Reliktböden
in Spanien). Str. 213—224.
20.
Kühnelt W. (Beč), — Predradnje za
jednu biogeografiju Iberskog Poluotoka.
(Vorarbeiten zu einer Biogeographie
iberischen Halbinsel). Str. 225—
254.
21.
Franz H. (Beč), — Stapanje pedologije
i ekologije u naučnom shvatanju
ukupnog staništa. (Die Verschmelzung
von Bodenkunde und Ökologie in der
wissenschaftlichen Erfassung des Gesamtstandortes).
Str. 255—273.
22.
S e k e r a F. (Beč), — Livada — zasjek
— oranica. Djelovanje biljnog pokrova
na biologiju tla. (Wiese — Neuriss —
Acker. Die bodenbiologische Auswirkung
der Pflanzendecke). Str. 274-282.
23.
H o 1 d h a u s K. (Beč), — O zoološkim
argumentima za postojanje postglacijalne
tople periode. (Über die zoologischen
Argumennte für die Existenz
einer postglazialen Wärmeperiode).
Str. 283—290.
24.
R u 11 n e r F. (Lunz, Austrija), — Sastav
i postanak oligoaerobnih zajednica
planktona u jezerima. (Zusammensetzung
und Entstechung oligoaerober
Planktongemeinschaften in den Seen).
Str. 291—298.
25.
F i n d e n e g g L. (Klagenfurt), — Pokušaj
sociološkog rasčlanjenja jezera
Koruške prema njihovom fitoplanktonu.
(Versuch einer soziologischen Gliederung
der Kärntner Seen nach ihrem
Phytoplankton). Str. 299—309.
26.
M a y e r E. und R a t a j J. (Ljubljana),
— Rasprostranjenje vrste Athamanta
Turbith u Julijskim Alpama i pomanjkanje
vrste A. Haynaldi na istom mjestu.
(Die Verbretiung der Athamaneta
Turbith in den Julischen Alpen und
das Fehlen der A. Haynaldi daselbst).
Str. 310—316.
27.
Kärpäti Z. (Budapest), — Fitocenološki
odnosi meduformi (Die phytozönologischen
Bezicungen der Zwischenformen).
Str. 317—323.
28.
Rozenkranz F. (Beč), — Odnosi
između fenologije, biljne geografije i
biljne sociologije. (Die Beziehungen
der Phänologie zur Pflanzengeographie
und Pflanzensoziologie). Str. 324—331.
29.
Loh wag K. (Beč), — Biljna sociologija
i mikologija. (Pflanzensoziologie
und Mykologie). Str. 332—336.
30.
S o 6 R. (Debrecin), — Primjenjena
biljna cenologija i kartografija u Mađarskoj.
(Angewandte Pflanzenzönologie
und Kartographie in Ungarn). Str.
337—345.
31.
B o r o s S. (Budapest), — Uloga mahovina
u nekim zanimljivim mađarskim
biljnim zajeamcama. (Die Rolle der
Moose in einigen interessanten ungarischen
Pflanzengesellschaften). Str.
346—353.
32.
Zangher i P. (Forli, Italija), — Vegetacija
Romanje. (Centralno-sjeverna
Italija). (La Vegetazione della Romagna.
(Italia centro-settentrionale. Schema
di inquadramento dei suoi aspetti).
Str. 354—394.
33.
Bharucha F. R. i Satyanarayo
n Y. (Bombay, Indija), — Problem
kalcikolnih biljaka. (The Problem of
Calcicolos Plants). Str. 395^05.
34.
O n n o M. (Beč), — Uporedna proučavanja
prirodne šumske vegetacije Austrije
i Švajcarske. (Vergleichende Studien
über die natürliche Waldvegetation
Österreichs und der Schweiz). Str.
406—422.
35.
Ru h 1 A. (Hann-München), — Prilog
poznavanju »suhih šuma« i termofilnih
šumskih zajednica Južne Njemačke.
(Ein Beitrag zur Kenntnis der Trockenwälder
und wärmeliebenden
Waldgesellschaften Süddeutschlands).
Str. 423^36.
36.
M e u s e 1 H. (Halle/Salle), — Vegetacijske
studije srednjoevropskih šumskih
zajednica. 4. Zajednice listopadnih
šuma područja Harz-a. (Vegetationskundliche
Studien über mitteleuropäische
Waldgesellschaften. 4. Die Laubwaldgesellschaften
der Harzgebietes).
Str. 437-^72.
37.
S c a m o n i A. (Eberswalde), — Baltička
bukova mješovita šuma kao biljnogeografska
pojava. (Der baltische
Buchenmischwald als pflanzengeographische
Erscheinung). Str. 473—485.
38.
Kuhnholtz-Lordat E. (Montpellier),
— Stepenačasti gustiši drače (Paliurus
spina Christi Mill.) i kruške trnovače
(Pyrus amygdaliformus Villars).
(Le Fourre-Galerie a Paliurus
spina-Christi Mill, et Pyrus amygdaliformis
Villars). Str. 486—493.
39.
N e u b a u e r H. F. (Bandung, Java),
— Šume Afganistana. (Die Wälder Afghanistans).
Str. 494—503.


ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 99     <-- 99 -->        PDF

40. Hosokawa T. (Fukuoka, Japan), —
Granice vegetacije Formoze zajedno sa
florističkim karakteristikama. (Outline
of the vegetation of Formosa together
with the floristic charasteristics). Str.
504—511.


41. H u ec k K. (Sao Paulo, Brazilija), —
Šuma johe u Andima (asocijacija Al-
nus jorullensis) u provinciji Tucuman
(Argentina). (Der Anden-Erlenwald
(die Alnus jorullensis-Assoziation) in
der Provinz Tucuman (Argentinien).
Str. 512—572.


42.
Wendelberger G. (Beč), — Stepe,
suhi travnjaci i šume panonskog prostora.
(Istovremeno pokušaj novog
shvatanja »Osmatra-teorije« kao teorije
šumo-stepa). (Steppen, Trockenrasen
und Wälder des pannonischen
Raumes. (Zugleich Vresuch einer Neufassung
der Osmatra-Theorie als Waldsteppentheorie).
Str. 573—634.
43.
Krippel E. (Bratislava), — Biljne
zajednice na pokretnim pijescima slovačkog
dijela »Marchfelđa«. (Die
Pflanzengesellschaften auf Flugsandböden
des slowakischen Teiles des
Marchfeldes). Str. 635—045.
44.
K i e 1 h a u s e r G. (Landeck, Tirol), —
Zajednice suhih travnjaka sveze Stipeto
— Poion xerophilae u gornjoj dolini
tirolske rijeke Inn. (Die Trockenrasengesellschaften
des Stipeto-Poion
xerophilae im oberen Tiroler Inntal).
Str. 646—666.
45.
Morton F. (Hallstatt), — O pojavi
perunike Iris sibirica u Salckamergutu).
(Über das Vorkommen der Iris sibirica
im Salzkammergute). Str. 667—
673.
46.
Wagner H. (Beč), — Rubovi cretišta
i travnjaci Nardus-a, jedna prostornoekološka
sudarna (kontaktna) zajednica.
(Der Moorand-Bürstlingrasen, eine
räumlich-ökologische Kontaktgesellschaft).
Str. 674—683.
(Knjiga II.)
47.
H o r n s t e i n F. (Orsenhausen, Baden-
Württemberg), — O smislu historije
šuma. (Vom Sinn der Waldgeschichte.
Ein Grundriss). Str. 685—707.
48.
Härtel O. (Beč), — Smisao za šumu
— način mišljenja koji povezuje narode.
(Waldgesinnung — völkerwerbindende
Denkungsart). Str. 708—711.
49.
Pockberger J. (Beč), — Sinteza u
šumskom gospodarstvu. (Die Synthese
in der Forstwirtschaft). Str. 712—717.
50.
Handel-Mazzetti P. (Bad Ischl,
Austrija), — Narodno gospodarstvo —
šumsko gospodarstvo — šumarska nauka.
(Volkwirtschaft — Forstwirtschaft
— Forstwissenschaft). Str. 718—


720.
51.
V a r e s c h i V. (Caracas, Venezuela),
— Gospodarstvo s vođom kod drveća
koje se upotrebljava za pošumljavanje
obezšumljenih područja u Venecueli.
(Wasserhaushalt von Bäumen, welche
zur Aufforstung entwalddeter Gebiete
Venezuelas verwendet werden). Str.
721—729.


52.
H a r t m a n n F. (Beč i Frohnleiten),
— O odnosima između biljne sociologije
i šumarske ekologije. (Über die Beziehung
der Pflanzensoziologie zur
Forstökologie). Str. 780—781.
53.
F i 1 z e r P. (Tübingen), — O ciljevima
i putevima povezivanja biljnosocioloških
i ekoloških načina posmatranja u
šumarstvu i poljoprivredi. (Über Ziele
und Wege zur Verknüpfung von pflanzensoziologischer
und ökologischer
Betrachtungsweisen im Wald- und
Landbau). Str. 732—742.
54. Lorenz-Liburnau H. (Beč), —
Misli o značaju svijetla u šumarskoj
nauci o staništu i u sociologiji bilja.
(Gedanken über die. Bedeutung des
Lichtes in der forstlichen Standortslehre
und ine der Soziologie der Pflanzen).
Str. 743—745.


55.
Zimmermann W. i Beck R. (Tübingen),
— Listopadne šume na dvoslojnom
tlu. (Laubwälder auf zweischichtigen
Böden). — Str. 746—753.
56.
Lunt H. A. i Lindahl R. L. (New
Haven, USA), — Rast drveća i rasprostranjenje
korijenja u umjetno izvrnutim
profilima tla. (Tree growth and
root distribution in artificially inverted
soil profiles). Str. 754—763.
57.
Mayer H. (München), — Dinamika
rasta u bukovoj šumi sa bijelim šašom
(Carex alba). (Sa predgovorom Dr. J.
Köstler-a). (Wuchsdynamik im
Weissseggen-Buchenwald). Str. 764—
784.
58.
PaschiEger V. (Klagenfurt), — O
statici i dinamici visinskih granica u
Istočnim Alpama. (Zur Statik und Dynamik
der Höhengerenzen in den Ostalpen).
Str. 785—801.
59.
Eckmüllner O. i Schwarz G.
(Graz), — Pojasi (zone) šuma u Štajerskoj.
(Die Waldstufen in der Steiermark).
Str. 802—823.
60. M ü 11 e r - S t o 11 W. R. (Potsdam), —
Prilog poznavanju ekologije granice
šuma na Felđbergu u »Schwarzwaldu«.
(Beiträge zur Ökologie der Waldgren




ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 100     <-- 100 -->        PDF

ze am Feldberg im Schwarzwald). Str.
824—847.


61.
Zing g Th. (Weisspluhjoch kod Davosa),
— Određivanje klimatske sniježne
granice na klimatološkoj osnovi. (Die
Bestimmung der klimatischen Schneegrenze
auf klimatologischer Grundlage).
Str. 848—854.
62.
H o f m a n n A. (Salerno, Italia), —
Bukva na svojoj južnoj granici rasprostranjenja.
(II faggio al suo limite meridionale
di diffusione). Str. 855—870.


63.
Wraber M. (Ljubljana), — Teoretska
i praktična vrijednost biljne sociologije
za šumarstvo. (Der theoretische und
der praktische Wert der Pflanzensoziologie
für das Forstwesen). Str. 871—
880.
64.
H u f n a g 1 H. (Linz), — Tipovi šuma
na sjevernoj padini područja »Totes-
Gebirge« i njihov položaj u razvojnoj
dinamici. (Die Waldtypen am Nordhang
des Toten Gebirges und ihre Stelung
im Entwicklungsgang). Str. 881—
900.
65.
H a r t m a n n F. K. (Hann, Münden),
— Šumske zajednice sredogorja sa staništa
optimalnog i ekstremnog provlažavanja
u poređenju sa alpinskim.
(Mittelgebirgswaldgesellschaften von
Standorten optimaler und extremer
Durchfeuchtung in Vergleich zu den
alpinen). Str. 901—915.


66.
Zlatnik A. (Brno), — Metodika tipoloških
istraživanja čehoslovačkih šuma.
(Methodik der typologischen Erforschung
der Tsechoslowakischen
Wälder). Str. 916—955.
67.
Sukatschew W. N. (Moskva), —
Osnovi šumskih tipova. (Die Grundlagen
der Waldtypen). Str. 956—964.
08.
Lindquis t B. (Göteborg, Švedska),
— Jedna šema šumskih tipova za skandinavske
bukove šume. (Ein Waldtypenschema
für die skandinavischen
Buchenwäälder). Str. 965—970.
69.
Chapman V. J. (Jamaica), — Stanje
Novo-zelandske šumske vegetacije.
(The status of New Zealand forest vegetation.
Str. 971—977.


70.
D a n n e c k e r K. (Stuttgart), — Suma
jele kao školski primjer za veliku
praksu. (Der Weisstannenwald, ein
Lehrmeister für die grosse Praxis.
Str. 978—994.
71.
P a v a r i A. (Firenca), — Fitosociologija
i uzgoj šuma u Italiji. (Fitosociologia
e Selvicoltura in Italia). Str. 995—
999.
72.
Diete r ic h V. (Stuttgart-Vaihingen),

Prirodi bliske metode istraživanja
uzrasta šuma i nauke o šumskom gospodarenju.
(Naturnahe Methoden der
Waldwachstumsforschung und der
forstlichen Wirtschaftslehre). Str. 1000
—1013.


73.
Schimitschek E. (Hann. Münden),
— Pitanja šumske higijene. (Fragen der
Waldhygiene). Str. 1014—1028.
74.
H ä r t e 1 O. (Graz), — O nekim djelovanjima
na biljke fabričkih ekshalacija
koje sadrže gosove i prašinu. (Über
einige Wirkungen gas- und staubhaltiger
Fabriksexhalationen auf Pflanzen).
Str. 1029—1034.
75.
Vietinghoff-Riesch A. (Hann.
Münden), — Problem otpornosti protiv
kriza u šumskom gospodarstvu. (Das
Problem der Krisenfestigkeit in der
Forstwirtschaft). Str. 1035—1055.
76.
A b e t z K. (Freiburg i Br.), — Seljačka
livadska i pašnjačka polja u
»Schwarzwald«-u. (Bäuerliche Reut
und Weidfelder im Schwarzwald). Str.
1056—1063.
77. Schweighart O. (München), —
Upotrebne mogućnosti fotografske tehnike
u bojama i crno-bijele kod snimanja
zelene krajine. (Anwendungsbereiche
der Färb- und Schwarz-weisstechnik
in der Grünlandphotographie). Str.
1064—1075.


78.
Kraus e W. (Donaueschingen, Bavarska),
— O ekološkim i poljoprivrednim
»pokazateljima« vegetacijskih karata
planinskih pašnjaka u Visokom
Schwarzwaldu. (Zur ökologischen und
landwirtschaftlichen Auswertung von
Vegetationskarten der Allmendweiden
im Hoch-Schwarzwald). Str. 1076—
1100.
79.
C z e r w i n k a W. (Graz), — Tipiziranje
trajnih zelenih površina za poljoprivrednu
praksu. (Typisierung des
Dauergrünlandes für die landwirtschaftliche
Praxis). Str. 1101—1105.
80.
Klapp E., B o e k e r P., BohneB,
B o t h m e r H. J., G r i e g e r F. J.,
Kmoch H. G., Mott N und Roos
P. (Bonn), — Vegetacija zelene krajine
područja »Eifelkreis Daun« i njeni odnosi
spram zajednica tla). (Die Grünlandvegetation
des Eifekreises Daun
und ihre Beziehung zu den Bodengesellschaften).
Str. 1106—1141.
81.
Knapp R. (Köln), — O biljnim zajednicama
livada u sušnom području
Njemačke. (Über Pflanzengesellschaften
der Wiesen in Trockengebieten
Deutschlands). Str. 1145—1186.
82.
S p e i d e 1 B. i S e n d e n L. v. (Bad
Hersfeld), — Vegetacija periodično po


ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 101     <-- 101 -->        PDF

plavljenih livada u florističkom i poljoprivrednom
pogledu. (Die Vegetation
periodisch überschwemmter Wiesen
in floristischer und landwirtschaftlicher
Sicht). Str. 1187—1206.


83.
de V r i e s D. M. (Wageningen, Nizozemska),
— Primjenjena botanička istraživanja
zelene- krajine u Nizozemskoj.
(Die angewandte botanische
Grünlandforschung in den Niederlanden).
Str. 1207—1222.
84.
Westhoff V. (Wageningen), — Vegetacijska
kartiranja u Nizozemskoj.
(Die Vegetationskartierung in den Niederlanden).
Str. 1223—1231.


85.
d e B o e r Th. A. (Wageningen), —
Kartiranje vegetacije zelene krajine u
Nizozemskoj. (Grünlandvegetationskartierung
in den Niederlanden). Str. 1232
—1234.


86.
K1 i k a J. Prag), — Uticaj paše na biljne
zajednice na Slovačkom Krasu. (The
Influence of Pasturing on the Phytocenosis
of the Slovak Karst). Str. 1235—
1237.
87.
Stählin A. i Altenried M. (Hohenheim),
— Sastav biljaka i kapacitet
jednog planinskog pašnjaka za goveda
u Allgau. (Pflanzenbestand und Leistung
einer Allgäuer Kuhalpe). Str.
1238—1254.
88.
Maye r E. (Innsbruck), — 2itarska
područja, vrijeme sjetve i žetve i prinosi
u Koruškoj. (Die Getreidebauzonen
Anbau und Erntezeiten und die
Fruchtfolge in Kärnten). Str. 1255—
1268.
89.
Löh r L. (Klagenfurt), — Klimatska
granica uzgoja kukuruza za silažu na
padinama brdskih seljačkih gospodarstava.
(Die klimatische Silomaisgrenze
in bergbäuerlichen Hanglagen). Str.
1269—1.274.
90.
H a z m u k a P. (Graz), — Biljna sociologija
i građevinsko inžinjerska struka.
(Pflanzensoziologie und Bauingenieurwesen).
Str. 1275—1276.
91.
Schmi d M. (Klagenfurt), — Koordinacija
u građevinstvu. (Die Koordinierung
im Bauwesen). Str. 1277—1278.


92.
Hassenteufel W. (Innsbruck), —
O značenju biljne sociologije za uređenje
bujica i lavinskih terena. (Zur Bedeutung
der Pflanzensoziologie für die
Wildbach- und Lawinenverbauung).
Str. 1279—1282.


93.
Baumeister W. i Burrichter
E. (Münster), — Značenje trstike kao
zaštitne biljke obala. (Die Bedeutung
des Schilfrohres als Uferschutzpflanze).
Str. 1283—1311.
Kao što se može vidjeti iz navedenih
naslova, u zborniku u znatnoj mjeri provejavaju
fitocenološki radovi iz šumarstva
i poljoprivrede, kojima je namjera da
posluže prvenstveno praksi, odnosno privredi.
Od manjeg broja radova koji nemaju
baš izrazito fitocenološki karakter, ali
predstavljaju vrijedne doprinose šumarskoj
nauci, treba istaći rad E. Janchena u
kojem je data taksonomija i savremena
nomenklatura svih četinjarskih vrsta područja
Austrije; zatim radovi L. Tscher m
a k a o rasprostranjenju bijelog bora u
Austriji, H. Gam s a o promjenama u sastavu
drveća alpskih šuma za vrijeme Diluvija,
W. Wettsteina o promjenljivosti
fenoloških oznaka (razvojnog vegetacijskog
ciklusa) obične breze u ovisnosti
od geografske širine itd.


Od značaja za šumarstvo su također radovi
Passechera, Kiss era i Steiningera,
Widder a, Handel-
Mazzettia, Bharucha i S a t yanarayana
i O n n o-a.


Teoretski karakter, odnosno šire zahvaćene
vegetacijske probleme raspravljaju
članci Schmid a, Ellenberg a, Walter
a, Ehrendorfera, Goodalla
i K ä r p ä t i a.


U Zborniku su u znatnom broju zastupljeni
i pedolozi sa svojim radovima. Tu
su radovi Kubiene, Franza i Seker
e. Slične teme, tj., odnose nauke o biljnim
zajednicama i drugih naučnih oblasti
obrađuju i referati Rozenkranza,
Lohwag a, F. Hartmanna i Filzer
a.


Nekoliko članaka govori o praktičnoj
primjeni biljne sociologije (i pomalo imaju
karakter izvjesne propagande) i to: za
praktično Ijekarstvo (Salier), za šumarstvo
(W r a b e r), za građevinarstvo (H aznuka)
, te za uređenje bujica i lavinskih
područja (Hassenteufel).


Iz nekih se referata možemo detaljna
upoznati sa stanjem i razvojem fitocenoloških
istraživanja i kartiranja u pojedinim
državama. O tome govore: S o 6 za
Mađarsku, Zl a t n i k za Čehoslovačku,
Pa var i (donekle) za Italiju; Westhoff
i de Boer za Nizozemsku.


Specijalne studije o šumskim biljnim
zajednicama sadrže radovi: Rühla ,
Meusela, Scamonia, Kuhnholt z-
Lorda ta, Neubaera, Huecka,
Wendelberg er a, Zimmermanna
i Bečka, Mayer a, Eckmüllera
i Schwarz a, Müller- S toli a,
Haufnagla i F. K. Hartmanna.
Teoretska razmatranja o šumskom gospodarstvu
nalazimo u radovima H o r n