DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 96 <-- 96 --> PDF |
t i opravdavala sistematsko povećavanje i -"isoki obim sječa. Pri današnjem stanju *°hnike potreba se drva i njegovih proizvoda može osigurati i da se ne pribjegava razmjernom povećavanju sječa. Uzevši u račun buduće potrebe drva (1975. g.), obim eksploatacije nakon slijedećih 17—20 godina bit će oko 455 miliona kub. m spram 305 miliona 1955. godine i 317 miliona 1958. g. (prema planu). Po perspektivnom planu, posjeklo bi se 1965. g. 410 miliona kub. m, a 1970. g. — 435 miliona kub. m. Naravno da će ta predviđenja izgledati nešto drukčije prema tome kako se budu povećavale potrebe narodne privrede.a ovisit će i o mogućnosti otvaranja još netaknutih šuma. Ova tablica pokazuje planirano kretanje sječa u budućnosti (u milionima kub. m). 1955 g. 1965. g. 1975 g. Ukupno uOd toga: SSSR 305 410,0 455,0 Evropski dio 226,7 269,8 266,1 Azijski dio 78,3 140,2 188,9 Iz toga se vidi da će sječe porasti nakon 20 godina za 49%, ali taj će se porast odnositi uglavnom na azijski dio (gdje će se sjeći gotovo za 2,5 puta više nego danas), a tek 17% na evropski dio. U toku daljeg napretka valja računati s izgradnjom (kroz 15—20 g.) hidrocentrala na Jeniseju, Angari, Obu, Amuru itd. Povećanje obima sječe u budućoj 20-godišnjoj periodi za 150 miliona kub. m razdijelit će se tako, da će se u suficitarnim rajonima posjeći 171,3 miliona kub. m više, a u deficitarnim će se sječe sniziti za 21,3 miliona kub. m. Mehanizacija u eksploataciji šuma znatno je porasla zadnjih godina, ali ne i u svim fazama izradbe. Teško je predvidjeti kakvi će se mehanizmi i mašine upotrebljavati u iskorišćavanju šuma nakon 15—20 godina, ali ističemo da je glavni cilj razvoja tehnike i tehnologije iskorišćavanja u tome, da se što je moguće više poslova prenese iz šume i skoncentrira na glavnom stovarištu. Sabiranje na jedno mjesto omogućit će da se ti radovi automatiziraju i time uvelike povisi produktivnost rada. Energetski izvori moraju biti centralizirani i tako podešeni da iskorišćavaju otpatke i celulozno drvo. Les. Hoz. br. 4 — 1958. M. N. Sprincyn Preveo: D. Knežević JEDAN ZNAČAJAN ZBORNIK NAUČNIH RADOVA SA PODRUČJA PRIMJENJENE BILJNE SOCIOLOGIJE U ŠUMARSTVU I POLJOPRIVREDI (Festschrift Erwin Aichinger zum 60. Geburtstag. »Angewandte Pflanzensoziologie « Springer-Verlag — Wien 1954. Mi smo već prije u ovom časopisu prikazali zbornik radova posvećen 75-toj godišnjici života J. Braun-Blanqueta. (Vidi Šumarski list 1956. Sv. 7—8. Str. 258—263). Taj zbornik sadržavao je reviju savremenih radova sa područja biljne sociologije i u njemu su prikazana dostignuća i savremeno stanje istraživanja tzv. ciriškomontpelijerske škole, odnosno — jedne veoma brojne grupe naučnika Centralne i Zapadne Evrope i vanevropskih zemalja koje povezuju zajednički osnovni principi i metodi naučnog istraživanja vegetacije. U tom zborniku objavljene rasprave imaju fundamentalno značenje za daljnji razvoj istraživanja vegetacije. U isto vrijeme pojavilo se je još nekoliko sličnih zbornika izdatih povodom visokih godišnjica značajnih pretstavnika nauke, koji u neku ruku pretstavljaju »učitelje« ili u najmanju ruku najvatrenije pobornike izvjesnih naučnih pravaca u biljnoj sociologiji. To je na prvom mjestu zbornik radova posvećen šesdesetgodišnjici života rukovodioca austrijskog Instituta za biljnu sociologiju, profesora dr. Erwina Aichingera, a zatim i manja sveska radova posvećena radu i nastojanjima montpelijerskog profesora G. Kuhnholtz-Lordata osnivača tzv. parcelarne kartografije i istraživanja sukcesija u vegetaciji sa praktičnom primjenom u poljoprivredi. Zbornik radova ili, bolje rečeno, spomenica posvećena prof. dr. Erwinu Aichingeru izašla je kao izvanredna sveska časopisa »Angewandte Pflanzensoziologie« u Beču 1954 godine. U njoj se nalazi veoma mnogo materijala koji se odnosi na istraživanja i zakonitost razvoja vegetacije šuma, pa ćemo zbog toga dati kratak pregled i pokušaj ocjene ukupnog sadržaja ovog zbornika. Zbornik sačinjavaju dvije debele knjige sa ukupno 1311 stranica teksta bogato opremljenog biljnosociološkim tabelama, fotografijama, crtežima i grafikonima. Zbornik sadrži 93 naučna rada i referata u kojima sudjeluje ukupno 108 autora. Od toga autori su: 40 iz Austrije; 32 iz Zapadne Njemačke; 2 iz Istočne Njemačke; 4 iz Italije; po 3 iz Nizozemske, USA, Japana, Jugoslavije, Mađarske i Cehoslovačke, po 2 iz Švajcarske i Indije, po 1 iz |