DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 95     <-- 95 -->        PDF

PODRUČJA IMOH/SĆA/MJA SUMA U HSR


iona tu.rtd.Tt.


MJ i< 50OOOÖ0Q iona. suma sju.pocir. Stdt/y´i i&il.Jlteka.


suficCtarnA. 2OJUL Suma.


_j d^fidtarrux. lonux. Swna.


reda podijeljenoj sa starošću); tako se doske
i Švedske, tamo su štaviše smanjenebiva
ukupno 780—800 miliona kub. m. Meza
10 i 20%. Po obimu eksploatacije SSSR
đutim, poznato je, da je faktični prirast danas zauzima prvo mjesto u svijetu.
zrelih i prezrelih sastojina, računat kao Zalihe starih šuma u deficitarnim rajotekući
prirast, mnogo niži od srednjeg prinima
evropskog dijela Sovjetskog Saveza
rasta. Na pr. boru već u 70-oj godini pone
će biti dovoljne da bi se nakon 1960. g.
činje padati prirast. imalo povisivale godišnje sječe, pa čak ni


da bi ostale na nivou 1960. godine. Prema


Poznato je, međutim, da baš u rajonima


tome, dalje povisivanje sječa vršit će se


koji su bogati šumom prevladavaju zrele


na račun otvaranja šuma u pustim nena


i prezrele sastojine i ta okolnost već sama


seljenim krajevima evropskog sjevera i


po sebi traži naročitu opreznost u ocjeni


Sibirije. Međutim, to će osvajanje novih


godišnjeg prirasta. Na primjer u crnogo


šumskih rajona, očevidno, trebati golemih


ričnim šumama istočnog dijela Sibirije


kapitalnih institucija, a prema tome i do


srednji je prirast 294 miliona kub. m, a


sta vremena i radne snage.


tekući — samo 150 miliona. Prezrele sastojine
istočne Sibirije starije od 141 g. S druge strane, savremena tehnika preimaju
srednji prirast 96,5 miliona kub. m, radbe i razne mogućnosti iskorišćavanja
a tekući — 4,6 miliona kub. m. drveta daju narodnoj privredi materijale


Kakva je perspektiva daljeg razvitka koji se prave iz svih mogućih drvnih sirodrvne
industrije Sovjetskog Saveza? Da vina, uključivši i otpatke drvne industrije.
bismo odgovorili na to pitanje koristit ćeZato
i jest glavni zadatak daljeg razvitmo
se materijalom Drvno-industrijskog inka
drvne industrije baš u tome, da se iz


stituta iznesenim u napisu: Opća shema manje količine drvne sirovine proizvede
razvitka drvne industrije SSSR. Godine više. Radi toga treba bezuvjetno preina1955.
posječeno je 371,8 miliona kub. m. čiti dosadašnji naš način preradbe i iskoOd
toga su bile industrijske sječe 305 mirišćavanja
drva. Valja dotjerati dotle, da
liona kub. m, a sve druge (kolhozne, sase
iz svakih 100 kub. m sirovine proizvede
nitarne, uzgojne) 66,8 miliona kub. m. U toliko, koliko se sada dobiva iz 150—160
poređenju s 1913. godinom, industrijske su kub. m.
sječe povećane za više od 5 puta, a u SAD Naše iskustvo i podaci stranih zemalja


u tom istom periodu porasle su samo za jasno pokazuju da same drvne zalihe sta


lS°/o; u Kanadi 2,7 puta, a što se tiče Fin


rih šuma ne mogu biti pretpostavka koja


317