DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 94 <-- 94 --> PDF |
aparatu, a bio je karakteriziran povećanjem izlučivanja ugljične kiseline po jedinici vremena u varijantama u kojima se je prašio korijen. U kontroli, gdje se prašenje vršilo po tlu, to se nije zamijetilo. Djelovanje kemijskih otrova na biljke odrazilo se i na količinu klorofila koju smo o dredili kolorimetričkom metodom. Analiza je utvrdila, da je prašenje tla 12°/o-tnim heksakloranom uzrokovalo vrlo slabo sniženje količine klorofila u biljaka koje su izrasle na toj zemlji. Nanošenje preparata na korijenje umanjuje količinu klorofila kod nekih vrsta za više od 25%. t*tf# 5mrt& uv% nsz s?sz "X>Z 9fS% rtwL SI. 2. Sadržaj klorofila kod raznih vrsta drveća pod utjecajem insekticida: 1 — kontrola (1952.); 2 — oprašeno korijenje 12°/o-tnim heksakloranom (1952.); 3 — tlo tretirano 12°/o-tnim heksakloranom; 4 — prašenje korijenja 5"/o-tnim DDT; 5 — prašenje korijenja 126/o-tnim heksakloranom (1951. g.). Sve navedeno ukazuje na to, da upliv insekticida na rastenje i razvitak ponika i sadnica u mnogom ovisi o metodama koje se primjenjuju. Tretiranje tla heksakloranom u granicama u kojima smo mi vršili nije imalo negativnog utjecaja na razvoj biljaka. Kontakt biljke s kemijskim otrovom u našim pokusima u svim je slučajevima dovodio do slabljenja rasta i razvitka biljaka raznih vrsta drveća. Fitocidnost kemijskih preparata uvećavala se za vrijeme suše i velike vrućine. Za vrijeme vlažnih perioda negativno djelovanje kemijskih otrova gotovo se sasvim smanjilo. Najosjetljiviji je bio jednogodišnji ponik svih vrsta drveća. Pri upotrebi insekticida za borbu sa štetnicima valja odabrati jednu od metoda, ali uvijek moramo računati sa načinom na koji će se ona odraziti na biljci. Les. Hoz. br. 4. — 1958. T. I. Rogova. Preveo: Đ. Knežević OSNOVNE LINIJE RAZVITKA DRVNE INDUSTRIJE SOVJETSKOG SAVEZA U Sovjetskom Savezu skoncentrirano je više od trećine ukupne drvne zalihe čitavog svijeta, a 66%> drvne zalihe četinara. SSSR nadmašuje najkrupnije eksportne zemlje: USA, Kanadu, Švedsku, Finsku, Norvešku, Austriju i Francusku zajedno uzete i to tri puta u drvnoj masi, a još više po masi četinara. Šumski fond Sovjetskog Saveza ima neke svoje osobine, naročito u pogledu starosti sastojina. Onaj dio šumskog fonda koji se iskorišćuje (II. i III. grupa) ima (prema podacima od 1. siječnja 1956.) 99,85 milijardi kub. m. Od te mase otpada na zrele i prezrele sastojine 53,3 milijarde kub. m (tj. 75%>) — na dozrijevajuće 8,1 milijarda kub m (12%>) — i na mladik 1,4 milijarde kub. m (2%>). Kraj tako golemog prevlađivanja zrelih i prezrelih sastojina i oštrom nedostatku mladih, eksploatacija se mora tako planirati, da buduća pokoljenja ne budu primorana snizivati godišnje etate tokom nekoliko decenija da bi dozrele sastojine na mjesto posječenih. To se stanje još jasnije vidi, kad se analizira druga osobina šumskog fonda Sovjetskog Saveza — neravnomjeran raspored po rajonima (vidi kartu). Na teritoriju gdje je usredotočeno 85´%» svega žiteljstva zemlje (pa prema tome i najpretežniji dio industrije), nalazi se samo 4n/o drvne zalihe šuma koje se eksploatiraju. U sjevernim rajonima Sibirije i Dalekog Istoka gdje živi tek l0/o pučanstva zemlje, ima 41% drvne zalihe, i konačno, 55´°/o drvne mase nalazi se u rajonima koje treba smatrati sirovinskom bazom za dalji razvitak drvne industrije, a na kojima živi samo 14´°/o žiteljstva. U zapadnoj i istočnoj Sibiriji i na Dalekom Istoku skoncentrirano je 83*Vo svih drvnih zaliha. Štaviše, i u samom evropskom dijelu Sovjetskog Saveza šume su neravnomjerno raspoređene. Od 9 milijardi kub. m zrelih i prezrelih šuma, 75—80°/o skocentirarno je u malo rajona Sjevera, Urala i Karelije, gdje su znatni šumski masivi daleko od željezničke pruge. S tom neravnomjernošću rasporeda šumskog fonda valja računati pri određivanju obujma sječa po raznim rajonima. Za ekonomsku ocjenu šumskog fonda Sovjetskog Saveza veliko značenje ima poznavanje godišnjeg tekućeg prirasta. Savremena šumarska praksa određuje godišnji prirast kao sumu srednjih prirasta drvne mase po dobnim razredima (srednji prirast jednak je drvnoj masi dobnog raz |