DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Stupanj fitotoksičnosti insekticida ne ovisi samo o normi gubitka, vrsti i starosti mlade sastojine, meteoroloških uslova, nego i o metodi primjene preparata. To su pokazali podaci naših pokusa s raznim vrstama drveća. Prašenje sjemena ariša i bora prije sijanja 12"/o-tnim heksakloranom sa 25, 50, 100 i 200 g na 1 kg sjemena, nije negativno djelovao na nicanje. Međutim, djelovanje tog kemijskog preparata na sjeme očitovalo se u promjeni sistema korijenja kod ponika. Na kontrolnoj površini usjev ariša imao je jasno izražen sistem postranog korijenja, a iz sjemena tretiranog heksakloranom izraste tanko pramenasto korijenje. U slijed prašenja žira 12°/o-tnim prahom heksaklorana usjevi su okasnili spram onih na kontrolnoj površini. Negativan se utjecaj očitovao tim više, što je veća količina insekticida upotrebljavana. Kad se je uzelo 200 g praha na 1 kg žira, ponika gotovo i nije bilo. Pri tretiranju tla sa 12°/o-tnim prahom heksaklorana utrošivši 60 do 180 kg po hektaru, stimulirao se razvitak. Usjevi ariša, lipe i bora (iz sjetve 1949. g.) bili su presađeni u rasadniku u aprilu 1951. g. Prije presađivanja tlo se zaprašilo sa 60, 120 i 180 kg heksaklorana po hektaru. Kontrolnoj površini nije se dodavao insekticid. Prve su godine presađene biljke tek slabo prirašćivale radi ljetne suše. Slijedeće se godine znatno očitovalo djelovanje preparata i to u svim trima varijantama. Visinski prirast sadnica pri prašenju tla heksakloranom Količina heksaklorana 60 kg na 1 ha 120 kg na 1 ha 180 kg na 1 ha Kontrolna površina Prašenje korijenja sa 0,25 i 0,5 g po biljci jasno se odrazilo na prirastu. Sadnice tretirane insekticidom mnogo su zaostajale spram onih na kontrolnim plohama. Prirast im je bio podrug do dva puta manji. Na isti se način to odrazilo i na arišu, boru, smrči, lipi, klenu, žutoj akaciji i hrastu. Povišena osjetljivost na taj insekticid opažena je kod mladog usjeva lipe. U dru- Sl. 1. Sistem korijenja sadnica lipe : 1 — kontrolni korijen; 2 — korijen oprašen 12°/o-tnim heksakloranom. Tab. 1. Visinski prirast u godinama bor1951. 1952. ariš 1951. 1952. lipa 1951. 1952. 2,9 20,0 1,1 44,0 11,9 2,9 20,7 1,0 67,03 — 10,1 3,8 23,7 1,5 57,1 — 15,5 2,6 17,9 0,8 * 6,6 Ličinke su hrušta potpuno uništile sadnice goj dekadi mjeseca jula 1952. g. tretiran usjev nije prolistao, dok su istovremeno sve biljke na kontrolnoj površini bile potpuno obraštene lišćem i normalno se razvijale. Istu je reakciju izazvao preparat DDT 1951. g. na mladim hrastićima naprašenim sa 0,5 g po korijenu. Naročito čame biljke za sušnih godina. U četinara primjećuje se oštra promjena boje iglica. Na kontrolnim površinama i na tlu naprašenom heksakloranom, biljke su bolje razvile nadzemne dijelove i bile tamnozelene, a tamo gdje se naprašivalo korijenje, slabo su prirašćivale i požutjele. Usjevi bora presađeni u rasadnik 1952. g. i naprašeni 12%>-tnim heksakloranom znatno su zaostajali u rastenju. Međutim, lijepo su prirašćivali tamo, gdje je taj insekticid unošen u zemlju. Veći je dio biljaka na kontrolnoj površini uginuo od povreda hruštevih Učinaka. Pokusi s arišem u svim varijantama gdje se otrov nanosio izravno na sistem korijenja, pokazali su da su biljke prestale rasti i zatim uginule prve godine nakon sadnje. Prašenje 120/o-tnim heksakloranom među redove i to sa 200 kg po hektaru vršilose u rasadniku na presađenim lipama. |