DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 91 <-- 91 --> PDF |
ficira smrekovu osu listaricu. Kombinacijom toga virusa sa nekim drugim parazitima svladana je, ova osa barem u stanovitim područjima. Ranije je Bir d izvijestio o uspješnom unošenju u Kanadu jednog drugog virusa, specifičnog za evropsku osu listaricu (Diprion, Lophyrus hareyniae Htg.). Ograničenom primjenom tog virusa, donesenog iz Švedske, uništene su ose listarice na zaraženom šumskom zemljištu u velikom opsegu. Uspjeh s virusima i bakterijama potaklo je na istraživanja drugih činilaca. Imade indikacija, da će se konačno postići dobre rezultate s protozoima, a moguće čak i sa parazitskim crvima. A ni gljive nisu nipošto izvan granica mogućnosti. One su mikroorganizmi, koji pružaju najviše nade za mikrobsko suzbijanje onih insekata, koji se hrane sišući biljne sokove. Treba da otkrijemo vrste gljiva, kojima za prodiranje u njihove insektske domaćine nije potrebna velika vlaga. Tada bi bilo moguće, da se pronađu načini kako bi se uz primjenu umjerenih količina vlage vršile infekcije pomoću gljiva. Ostaje problem ekonomske proizvodnje živih insekticida u velikim količinama. Većinea bakterija i gljiva mogu se producirati uporedo i lako na umjetnim kulturama. No druga je stvar sa virusima i protozoama. Neki se od njih mogu uzgajati na zadovoljavajući način u izobilju na insektima u insektariju, no neke, od potencialno korisnih, nije još uspjelo uzgojiti uz umjetne okolnosti. Mikrobsko suzbijanje insekata bitno bi uznapredovalo, kad bi se mogle razviti prikladne i jeftine metode uzgoja mikroba u kulturama. «-Vimijenjena patologija insekata mora se boriti sa mnoštvom drugih problema, za koje su potrebna istraživanja, da bi se povećala pouzdanost i gibivost radova u polju. Jedna od briga jest poteškoća, kako da se nađe pravo vrijeme za primjenu svakog pojedinog insekticida. Druga je briga dugi period inkubacije nekih bolesti. U nekoliko slučajeva, u kojima su problemi te vrsti bili riješeni, isticale su se prednosti mikrobskog suzbijanja. Upoređeni sa kemijskim insekticidima, mikroorganizmi se relativno jeftino proizvode. Oni ne ostavljaju opasne i toksične taloge. Oni nisu štetni za biljke i više životinje, uključivši čovjeka, a mnogi od njih zaista su specifični za svoje domaćine, štedeći korisne insekte. Nadalje, mikrobi se mogu upotrebiti na razne načine direktnim pr skanjem ili zaprašivanjem u kombinaciji sa kemijskim insekticidima, istodobno sa drugim insektskim parazitima i predatorima. Neki od njih imaju jedinstvenu prednost, jer se mogu ustaliti u populacijama insekta, te tako djelovati kao trajna zaštita. Patologija insekata još je uvijek mlada znanost. Iz ovih nekoliko iskustava, koje smo ovdje nabrojili, izgledalo bi, da nije više opravdan skepticizam, prouzročen vrlo razglašenim neuspjesima prvih pionira. No, isto tako nitko ne može utvrditi, da su patogeni mikroorganizmi lijek za sve, ili da će oni nadomjestiti kemijske insekticide. Nas zadovoljava, što skupine učenjaka u dvanaestak raznih zemalja ostvaruje tu zamršenu ideju, i daju novo moćno oružje u čovjekovoj borbi protiv insekata. Prof. Z. Vajda UTJECAJ INSEKTICIDA NA PONIK I SADNICE U borbi sa štetnicima šumskih kultura mnogo nam rabi heksakloran i DDT. Efekat njihovog otrovnog djelovanja dobro je poznat. Međutim, utjecaj tih insekticida na same biljke nije dovoljno proučen. Fitotoksičko djelovanje heksaklorana i nekih drugih preparata na drvenaste biljke promatrali smo na pokusnoj stanici Moskovske poljoprivredne akademije Timirjazeva pri izučavanju borbe s ličinkama hrušta i s drugim štetnicima koji se razvijaju u tlu. Tako je bilo moguće pratiti utjecaj organskih preparata na razvoj vegetativnih organa i na sistem korijenja ponika i sadnica, a također i na odigravanje nekih biokemijskih i fizioloških procesa u njima. Utvrdili smo da je djelovanje preparata različito. U nekim je slučajevima upliv bio pozitivan, kad je izazvao slabe podražaje koji su povisili vitalnost biljnog organizma, a u drugim negativan, kad je kemijski preparat djelovao tako da su biljke zakržljale ili da su nenormalno razvile pojedine organe. Odstupanja nekih morfoloških karakteristika kod biljaka tretiranih kemijskim otrovima ukazivala su na veliku toksičnost heksaklorana, jer se pod njegovim utjecajem zbivaju znatne citološke promjene u biljnom organizmu. Prodiranjem u biljku, heksakloran izaziva poliploidiju i uvećanje stanica slično djelovanju kolhicina, auksina i drugih tvari s visokom fiziološkom aktivnošću. To se djelovanje najjače odrazuje na stanicama primarnog meristema na vršku korijena. 313 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Stupanj fitotoksičnosti insekticida ne ovisi samo o normi gubitka, vrsti i starosti mlade sastojine, meteoroloških uslova, nego i o metodi primjene preparata. To su pokazali podaci naših pokusa s raznim vrstama drveća. Prašenje sjemena ariša i bora prije sijanja 12"/o-tnim heksakloranom sa 25, 50, 100 i 200 g na 1 kg sjemena, nije negativno djelovao na nicanje. Međutim, djelovanje tog kemijskog preparata na sjeme očitovalo se u promjeni sistema korijenja kod ponika. Na kontrolnoj površini usjev ariša imao je jasno izražen sistem postranog korijenja, a iz sjemena tretiranog heksakloranom izraste tanko pramenasto korijenje. U slijed prašenja žira 12°/o-tnim prahom heksaklorana usjevi su okasnili spram onih na kontrolnoj površini. Negativan se utjecaj očitovao tim više, što je veća količina insekticida upotrebljavana. Kad se je uzelo 200 g praha na 1 kg žira, ponika gotovo i nije bilo. Pri tretiranju tla sa 12°/o-tnim prahom heksaklorana utrošivši 60 do 180 kg po hektaru, stimulirao se razvitak. Usjevi ariša, lipe i bora (iz sjetve 1949. g.) bili su presađeni u rasadniku u aprilu 1951. g. Prije presađivanja tlo se zaprašilo sa 60, 120 i 180 kg heksaklorana po hektaru. Kontrolnoj površini nije se dodavao insekticid. Prve su godine presađene biljke tek slabo prirašćivale radi ljetne suše. Slijedeće se godine znatno očitovalo djelovanje preparata i to u svim trima varijantama. Visinski prirast sadnica pri prašenju tla heksakloranom Količina heksaklorana 60 kg na 1 ha 120 kg na 1 ha 180 kg na 1 ha Kontrolna površina Prašenje korijenja sa 0,25 i 0,5 g po biljci jasno se odrazilo na prirastu. Sadnice tretirane insekticidom mnogo su zaostajale spram onih na kontrolnim plohama. Prirast im je bio podrug do dva puta manji. Na isti se način to odrazilo i na arišu, boru, smrči, lipi, klenu, žutoj akaciji i hrastu. Povišena osjetljivost na taj insekticid opažena je kod mladog usjeva lipe. U dru- Sl. 1. Sistem korijenja sadnica lipe : 1 — kontrolni korijen; 2 — korijen oprašen 12°/o-tnim heksakloranom. Tab. 1. Visinski prirast u godinama bor1951. 1952. ariš 1951. 1952. lipa 1951. 1952. 2,9 20,0 1,1 44,0 11,9 2,9 20,7 1,0 67,03 — 10,1 3,8 23,7 1,5 57,1 — 15,5 2,6 17,9 0,8 * 6,6 Ličinke su hrušta potpuno uništile sadnice goj dekadi mjeseca jula 1952. g. tretiran usjev nije prolistao, dok su istovremeno sve biljke na kontrolnoj površini bile potpuno obraštene lišćem i normalno se razvijale. Istu je reakciju izazvao preparat DDT 1951. g. na mladim hrastićima naprašenim sa 0,5 g po korijenu. Naročito čame biljke za sušnih godina. U četinara primjećuje se oštra promjena boje iglica. Na kontrolnim površinama i na tlu naprašenom heksakloranom, biljke su bolje razvile nadzemne dijelove i bile tamnozelene, a tamo gdje se naprašivalo korijenje, slabo su prirašćivale i požutjele. Usjevi bora presađeni u rasadnik 1952. g. i naprašeni 12%>-tnim heksakloranom znatno su zaostajali u rastenju. Međutim, lijepo su prirašćivali tamo, gdje je taj insekticid unošen u zemlju. Veći je dio biljaka na kontrolnoj površini uginuo od povreda hruštevih Učinaka. Pokusi s arišem u svim varijantama gdje se otrov nanosio izravno na sistem korijenja, pokazali su da su biljke prestale rasti i zatim uginule prve godine nakon sadnje. Prašenje 120/o-tnim heksakloranom među redove i to sa 200 kg po hektaru vršilose u rasadniku na presađenim lipama. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 93 <-- 93 --> PDF |
Sadnice su bile jako nagrizene hruštevim ličinkama i gotovo prestale rasti. Tretiranje tom metodom ne samo da je brojčano umanjilo štetnike, nego je i pomoglo vitalnosti biljaka. Isto je tako opažena regeneracija sistema korijenja. Prskanje borovih sadnica 2°/o-tnom vodenom suspenzijom 12°/o-tnog heksaklorana nije izazvalo opekotina na biljkama. Ovisnost razvoja sadnica o načinu Varijante pokusa Smrča 1. Kontrolne biljke 2. Prašenje čitave površine 12"/o-tnim heksakloranom (120 kg na ha) 3. 2%>-tnom vodenom suspenzijom 12%>tnog heksaklorana 4. Prašenje korijenja 12°/o-tnim heksakloranom (0,25) Bor 1 2 3 4 Ariš 1 2 4 Prašenje čitave površine tla 12%>-tnim heksakloranom pokazalo je bolji priraštaj biljaka nego onih koje su rasle na kontrolnim površinama. Varijante kod prašenja sistema korijenja pokazale su umanjivanje pokazatelja razvoja za dva puta i više. Djelovanje kemijskog otrova nije primi jećeno samo u onoj godini u kojoj se po kus vršio, nego i kasnije. To je naročito opaženo kod prašenja korijenja. Što je tjesniji kontakt biljke s kemijskim otro vom, to se jače očituju njegova fitctoksic na svojstva. Utjecaj heksaklorana na si stem korijenja dovodi do stvaranja mase skraćenih prvotnih korjenčića ili do sma njenja sekundarnog korijenja i smanjenja ili još češće do odumiranja njegovih dla čica. Ovo posljednje zamijećeno je pri ne posrednom nanošenju preparata na kori jen. Naši su pokusi pokazali jači razvitak korijenja onda, kad se kemijski preparat sipao po tlu. Različit upliv insekticida mogao se opaziti ne samo u promjeni morfoloških ozna Ipak se je opazila promjena nekih nadzemnih organa, a i korijenja, pa je zato nepoželjna upotreba te metode sa suspenzijama u većim koncentracijama. Manifestiranje fitocidnih svojstava heksaklorana na različitim vrstama biljaka primijećeno je kod ispitivanja sistema korijenja i nadzemnih biljnih organa tretiranih insekticidom raznim metodama. tretiranja ^"/o-tnim heksakloranom Tab. 2. Pro- Težina u sirovom Duljina cm mjer stanju (g) korij. stab, mm korij. stab. iglica 26,0 24,1 6,8 19,39 9,74 12,59 27,5 26,3 8,0 29,75 13,27 12,64 18,2 21,0 5,7 10,92 6,67 8,19 14,4 21,0 4,8 5,91 4,31 7,00 23,0 25,4 23,5 15,5 18,1 18,0 17,6 13,3 4,2 5,5 5,8 3,1 3,98 8,15 7,36 1,58 3,75 4,16 4,16 1,53 7,59 13,15 11,75 2,37 24,2 29,2 21,9 45,4 46,9 36,1 6,4 7,6 5,6 6,30 11,68 5,45 9,94 13,86 6,31 10,99 11,93 4,88 ka pojedinih biljnih organa (lišća, iglica, sistema korijenja itd.), nego i u fiziološkom sastavu ponika i sadnica, po izmjeni unutrašnjih procesa kod njih. Osobito se brzo to zapaža u odnosu na aktivnost fermenata. Zato smo se u našim istraživanjima koristili određivanjem njihove fermentalne djelatnosti. Za objekt istraživanja uzet je ferment katalaza, čija se uloga u biljnom organizmu sastoji u tom da rastvara vodikov peroksid, koji se stvara kod disanja. Katalaza se određivala gazometrijskom metodom. Analiza je pokazala da se katalaza povisuje kad se preparat nanosi neposredno na korijen. To se je i odrazilo najjače na samo korijenu. Ista se zakonitost pokazala i kod drugih vrsta. U sušnim periodama reakcija je jasno vidljiva i na nadzemnim organima. Utjecaj fermenta katalaze očituje se i u. djelovanju na druge fiziološke procese u biljci, među koje spada i disanje. Proces disanja sadnica pratili smo u Konvejevom 315 |