DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 91 <-- 91 --> PDF |
ficira smrekovu osu listaricu. Kombinacijom toga virusa sa nekim drugim parazitima svladana je, ova osa barem u stanovitim područjima. Ranije je Bir d izvijestio o uspješnom unošenju u Kanadu jednog drugog virusa, specifičnog za evropsku osu listaricu (Diprion, Lophyrus hareyniae Htg.). Ograničenom primjenom tog virusa, donesenog iz Švedske, uništene su ose listarice na zaraženom šumskom zemljištu u velikom opsegu. Uspjeh s virusima i bakterijama potaklo je na istraživanja drugih činilaca. Imade indikacija, da će se konačno postići dobre rezultate s protozoima, a moguće čak i sa parazitskim crvima. A ni gljive nisu nipošto izvan granica mogućnosti. One su mikroorganizmi, koji pružaju najviše nade za mikrobsko suzbijanje onih insekata, koji se hrane sišući biljne sokove. Treba da otkrijemo vrste gljiva, kojima za prodiranje u njihove insektske domaćine nije potrebna velika vlaga. Tada bi bilo moguće, da se pronađu načini kako bi se uz primjenu umjerenih količina vlage vršile infekcije pomoću gljiva. Ostaje problem ekonomske proizvodnje živih insekticida u velikim količinama. Većinea bakterija i gljiva mogu se producirati uporedo i lako na umjetnim kulturama. No druga je stvar sa virusima i protozoama. Neki se od njih mogu uzgajati na zadovoljavajući način u izobilju na insektima u insektariju, no neke, od potencialno korisnih, nije još uspjelo uzgojiti uz umjetne okolnosti. Mikrobsko suzbijanje insekata bitno bi uznapredovalo, kad bi se mogle razviti prikladne i jeftine metode uzgoja mikroba u kulturama. «-Vimijenjena patologija insekata mora se boriti sa mnoštvom drugih problema, za koje su potrebna istraživanja, da bi se povećala pouzdanost i gibivost radova u polju. Jedna od briga jest poteškoća, kako da se nađe pravo vrijeme za primjenu svakog pojedinog insekticida. Druga je briga dugi period inkubacije nekih bolesti. U nekoliko slučajeva, u kojima su problemi te vrsti bili riješeni, isticale su se prednosti mikrobskog suzbijanja. Upoređeni sa kemijskim insekticidima, mikroorganizmi se relativno jeftino proizvode. Oni ne ostavljaju opasne i toksične taloge. Oni nisu štetni za biljke i više životinje, uključivši čovjeka, a mnogi od njih zaista su specifični za svoje domaćine, štedeći korisne insekte. Nadalje, mikrobi se mogu upotrebiti na razne načine direktnim pr skanjem ili zaprašivanjem u kombinaciji sa kemijskim insekticidima, istodobno sa drugim insektskim parazitima i predatorima. Neki od njih imaju jedinstvenu prednost, jer se mogu ustaliti u populacijama insekta, te tako djelovati kao trajna zaštita. Patologija insekata još je uvijek mlada znanost. Iz ovih nekoliko iskustava, koje smo ovdje nabrojili, izgledalo bi, da nije više opravdan skepticizam, prouzročen vrlo razglašenim neuspjesima prvih pionira. No, isto tako nitko ne može utvrditi, da su patogeni mikroorganizmi lijek za sve, ili da će oni nadomjestiti kemijske insekticide. Nas zadovoljava, što skupine učenjaka u dvanaestak raznih zemalja ostvaruje tu zamršenu ideju, i daju novo moćno oružje u čovjekovoj borbi protiv insekata. Prof. Z. Vajda UTJECAJ INSEKTICIDA NA PONIK I SADNICE U borbi sa štetnicima šumskih kultura mnogo nam rabi heksakloran i DDT. Efekat njihovog otrovnog djelovanja dobro je poznat. Međutim, utjecaj tih insekticida na same biljke nije dovoljno proučen. Fitotoksičko djelovanje heksaklorana i nekih drugih preparata na drvenaste biljke promatrali smo na pokusnoj stanici Moskovske poljoprivredne akademije Timirjazeva pri izučavanju borbe s ličinkama hrušta i s drugim štetnicima koji se razvijaju u tlu. Tako je bilo moguće pratiti utjecaj organskih preparata na razvoj vegetativnih organa i na sistem korijenja ponika i sadnica, a također i na odigravanje nekih biokemijskih i fizioloških procesa u njima. Utvrdili smo da je djelovanje preparata različito. U nekim je slučajevima upliv bio pozitivan, kad je izazvao slabe podražaje koji su povisili vitalnost biljnog organizma, a u drugim negativan, kad je kemijski preparat djelovao tako da su biljke zakržljale ili da su nenormalno razvile pojedine organe. Odstupanja nekih morfoloških karakteristika kod biljaka tretiranih kemijskim otrovima ukazivala su na veliku toksičnost heksaklorana, jer se pod njegovim utjecajem zbivaju znatne citološke promjene u biljnom organizmu. Prodiranjem u biljku, heksakloran izaziva poliploidiju i uvećanje stanica slično djelovanju kolhicina, auksina i drugih tvari s visokom fiziološkom aktivnošću. To se djelovanje najjače odrazuje na stanicama primarnog meristema na vršku korijena. 313 |