DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Ostatak čine više ili manje indiferentne pratilice, koje su obilno zastupane u borovim šumama, ali se nalaze i u drugim zajednicama na Maloj Kapeli. Ako uzmemo u obzir biljke u dva najveća stepena stalnosti, tada nalazimo oko 30 vrsta, koje prate naše borove šume s najvećom pravilnošću. Te pratilice čine u ekološkom pogledu vrlo heterogenu cjelinu, koju možemo rastaviti u nekoliko skupova: a) biljke, koje su više ili manje vezane na dolomit, b) ostale biljke suhih vapnenačkih šuma i livada, uglavnom karakteristične vrste reda Quercetalia-pubescentis i reda Brometalia, c) ekološki indiferentne vrste, d) biljke bukovih i e) biljke smrekovih šuma. Značajno je, da u borovu šumu na Maloj Kapeli prodiru i neki elementi reda Vaccinio-Piceetalia, na pr. Pirola secunda, Calamagrostis arundinacea, Laserpitium marginatum i Rubus saxatilis. Time se približuje kapelska borova šuma alpskim zajednicama, ali je udio vrsta smrekovih šuma prema hrastovim malen. U borovim šumama Male Kapele nisam našao dosad brojne vrste, koje su raširene u borovim šumama Slovenije na pr. Daphne blagayana, Polygala chamaebuxus, Carex alba, Potentilla carniolica, Leontodon incanus, Campanula persicifolia, Melitis melissophyllum, Euphorbia angulata, Primula Columnae, Calamagrostis varia i dr. Neke od tih vrsta naći će se vjerojatno, kad se prouče u proljetno doba manje utjecane sastojine. Raščlanjen o st. Pojedine sastojine borovih šuma razlikuju se, već na prvi pogled izgledom i florističkim sastavom. Razlike postoje već u sloju drveća (crni ili obični bor, čiste borove sastojine ili jaka primjesa smreke i jele i si.). Isto su tako izražene razlike u sloju grmlja i u prizemnom rašću. Na temelju tih razlika možemo unutar kapelskih borovih šuma postaviti niže jedinice, koje imaju i različito šumsko-gospodarsko značenje, pa će im i s toga gledišta trebati obratiti pažnju. Razlike u florističkom sastavu i fizionomiji borovih šuma imaju svoj razlog u klimatskim i edafskim prilikama, te u antropogenim utjecajima. Pod utjecajem klimatskih prilika razlikuju se sastojine nižih, toplijiK i suših položaja od sastojina viših, hladnijih i vlažnijih staništa. Te se razlike vide na prvi pogled na našoj križaljci. U nižim, toplijim položajima dominira najčešće crni bor ili se miješaju oba bora. Usto se nalazi u sloju grmlja stalno Ostrya carpinifolia, Quercus pubescens i Q. cerris, a u prizemnom sloju Origanum vulgare, Mercurialis ovata, Centaurea variegata i dr. Naprotiv pojavljuje se u višim, hladnijim položajima smreka i jela, a u prizemnom sloju Festuca heterophylla, Galium rotundifolium, Dicranum scoparium i dr. Druga je značajna razlika među pojedinim sastojinama borovih šuma u vezi sa sastavom tla: razlika između vegetacije na vapnencu i dolomitu. Ta se razlika ističe na prvi pogled u fizionomiji i mnogo oskudnijem sastavu prizemnoga rašća vapnenačkih sastojina. Na vapnencima nema, koliko sam mogao dosad utvrditi, brojnih vrsta: kukurijeka, crnjuše i nekih drugih značajnih elemenata. Naročito je razlika u nazočnosti ili nedostatku kukurijeka. Fizionomske razlike među ovim. tvorevinama su tolike, da se na prvi pogled nameće misao, da li se sve te sastojine uopće mogu ujediniti u istu asocijaciju. |