DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 6     <-- 6 -->        PDF

vernoj padini i u ponikvi smreka. Naprotiv nastava na smeđim karbonatnim
tlima povrh vapnenaca najtipičnija šuma bukve i jele u kojoj se
doduše nalaze još borovi, ali samo kao prolazni naseljenici.


1 ŠUMA 60RA SKUWÖUtM m
2ŠunAsnfl[KE NA OOlOrtiTU ra» REnDZIflA
3ŠUT1A BlfKVE 5 JELOM --- DOLOMIT :»: POMOLIRAMO T10
4PAŠMJAK VlASLILJE VII VAPNENAC H « SJIEt* HARB01MW0 TLO


SI. 1. Raspored šuma u vezi s reljefom, geološkom podlogom i tlom iznad Vrhovina


Zajednica bora i kukurijeka — Helleboreto-Pinetum


Borove šume na Maloj Kapeli pripadaju naročitoj asocijaciji, koja je
vezana na područje ove planine. Nazvao sam je po dvjema važnim vrstama,
jednoj u prizemnom sloju, a drugoj u sloju drveća. Sastav borovih
šuma u Maloj Kapeli prikazan je na križaljci br. I., koja ujedinjuje 10
snimaka ove zajednice iz južnih padina planine. Snimke nisu odabrane po
nekom principu, već su snimljene kako sam ih nalazio u prirodi, jedino
sam pazio, da su plohe jednolike s obzirom na izgled, floristički sastav,
stanište i gospodarski utjecaj. Zato nam ove snimke daju prilično objektivnu
sliku sastava borovih šuma.


GRADA ZAJEDNICE


Struktura . Borove šume su najčešće prekinutog sklopa, rjeđe su
sastojine potpuno sklopljene. Visina stabala doseže 18—22 m, a debljina
do 60 cm. Sloj grmlja je često dobro razvijen i doseže visinu od 0,50 do
2 m, a prizemno rašće je vrlo obilno, te pokriva, ubrojivši mahovine, do
sto posto površine. Rjeđe je prizemni sloj slabije razvijen.


U šumi dominira bor, najčešće obični bor (Pinus silvestris), rjeđe crni
bor (Pinus nigra ssp. austriaca). Ima čistih sastojina s jednom ili drugom
vrstom, ali ima i miješanih, na pr. na Crnom Vrhu i na Samaru. U nekim
sastojinama nalazi se dosta obilno smreka, dok je bukva kao drvo vrlo
rijetka, ali se nalazi dosta često u sloju grmlja.


Sloj grmlja zavisi o starosti sastojine, njezinu sklopu i o paši. U starijim,
prorijeđenim sastojinama, u kojima se mnogo pase, razvija se u
neobičnom obilju borovica (Juniperus communis), gradeći katkad velike,
gotovo neprohodne hrpe. Najveće šumarsko značenje u sloju grmlja ima


228