DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 58 <-- 58 --> PDF |
I dalje: Svaka veća skupina stabala čini jedinstveni otporni sistem. Ona pruža štetnom djelovanju olujnih vjetrova jaki otpor, te onemogućuje izvaljivanje i prelamanje pojedinih stabala, jer je vjetru nemoguće, da staifola u takovoj zatvorenoj i sklopljenoj skupini savije do preloma. Nestane li naglo iz tog sistema samo jednog stabla, to se ravnoteža smanji. Ozljeđivanjem žilišta i donjih dijelova pojedinih stabala stvaraju se preduvjeti, da ta stabla u tom dijelu kasnije strunu, lako se prelome i izvale, pa se time narušava otpornost sastojine prema olujnim vjetrovima. — Rezultati koje smo dobili donekle korigiraju stanovište Vajde. Činjenica da najmanji broj izvala imademo među debelim stablima VI. i VII. debljinskog razreda dade se logički opravdati. Radi se ovdje o dominantnim stablima koja su priučena na slobodniji položaj i otporna prema djelovanju vjetra. Osim toga u ovim debljinskim razredima imademo i najmanji broj stabala u sastojini. Budući da u srednjim debljinskim razredima imademo najveći broj izvala, nameće se potreba posebne pažnje prilikom oslobađanja ovih stabala, i to naročito na toplim ekspozicijama, gdje imademo kako smo već naveli dvostruko veći broj izvala. Tokom 1956. i 1957. godine imali smo u gospodarskoj jedinici Ravna Gora svega 39 komada izvaljenih bukovih stabala. Razlog za daleko manji broj izvala kod bukve, iako ista ima voluminozniju krošnju od jele, je po našem mišljenju taj, što najveći broj izvala nastaje u rano proljeće i jesen kada je bukva bez lišća, pa prema tome pruža golom krošnjom daleko manju zapreku vjetru od jele. Vjerojatno imade donekle upliva i žilavost ili elastičnost debla odnosno korijenja kod jedne odnosno druge vrste, koja za naše prilike nije dovoljno istražena. Prema nekim autorima (Ugrenović: Tehnologija drveta), bukovina spada među prilično elastične vrste drveća, a bukovina i jelovina su jednako žilave. Međutim postojeći podaci odnose se na drvo debla, a nema podataka za elastičnost odnosno žilavost drveta korijenja, osim općenite konstatacije da je drvo korijenja elastičnije od drveta debla. Šušci: Sušenje jelovih stabala u gosp. jedinici Ravna Gora je redovna po java, i to naročito na strmim terenima i toplim ekspozicijama. Kako smo već naveli radi se ovdje o području visokog Krša, s plitkim do srednje dubokim vrlo propusnim tlima na vapnencu, koja imaju minimalan kapa citet za vodu. Primaran uzrok nešto pojačanom sušenju su neracionalne sječe ko jima se zadrlo u drvnu zalihu. Na taj način došlo je do djelomičnog pore mećaja biocenotske ravnoteže. Sklop je mjestimično jače otvoren što je pojačalo djelovanje vjetra i insolacije, a povećalo transpiraciju. U zavi snosti od vitalnosti, odnosno slabije otpornosti pojedinih jelovih stabala, došlo je do fizološkog slabljenja stabala koja su nä taj način izvrgnuta napadaju potkornjaka, a što je i uzrokovalo sušenje takovih stabala. U gosp. jedinici Rvna Gora posušilo se tokom 1956. i 1957. godine 1115 stabala. Raspored tih stabala na debljinske razrede i ekspozicije prikazan je u tabeli br. 2. |