DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Raspored izvaljenih jelovih stabala na debljinske razrede i ekspozicije odjela u kojima su nastala, prikazan je u tabeli br. 1. (Hladne ekspozicije: sjever, sjeverozapad, sjeveroistok, i istok. Tople ekspozicije: zapad, jugozapad, jug i jugoistok.) Tabela br. 1. Broj izvaljenih jel. stabala po deb. razredima Ekspo- I. II. III. IV. V. VI. VII. zicija 10—20 21—30 31—40 41—50 51—60 61—70 71—80 Ukupno Topla 62 177 81 63 55 27 10 415 Hladna 24 51 37 35 28 10 2 187 Kako je iz tabele br. 1 vidljivo najveći broj izvala bilo je u II. debljinskom razredu tj. kod stabala od 21—30 cm prsnog promjera i to na toplim kao i na hladnim ekspozicijama. Iz tabele je dalje vidljivo da na toplim ekspozicijama imademo više nego dvostruko veći broj izvala nego na hladnim ekspozicijama. Postotak broja izvaljenih stabala po debljinskim razredima prikazan je na grafikonu br. 1. SUHAM /ZVALE % ZZ SÖ L* *° *° gl eirs. Grcyt/Aott i Gr-aJ-ihon L Iz grafikona je vidljivo da nam se najveći postotak broja izvaljenih stabala odnosi na srednje debela stabla tj. stabla II., III., IV. i V. debljinskog razreda, u kojima imademo 80,8% izvala. Va j d a je, u poglavlju zaštite šuma (Veliki šumarski priručnik), za štete ođ vjetra naveo slijedeće: Najmanje su izvrgnuta opasnosti od vjetra mlada, niska stabla. Sa starošću postaju prilike sve nepovoljnije, kada stablo naraste, izgubi svoju elastičnost, krošnja se znatno poveća, a da i korijenje istovremeno ne postaje razmjerno veće i jače. Osim toga postaje korijenje i debla mnogih starijih stabala, pogotovo kod smreke, bolesna i natrula, što također znatno povećava opasnost. U brdima je najotporniji javor, tada dolazi jasen, zatim bukva, a tek iza nje dolazi ariš, jela i konačno kao najneotpornija smreka. |