DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 56 <-- 56 --> PDF |
U KOJIM DEBLJINSKIM RAZREDIMA I NA KOJIM EKSPOZICIJAMA DOLAZI NAJVEĆI BROJ SUŠACA I IZVALA KOD JELE Ing. Stanko Toinaševski, Ravna Gora Gospodarska jedinica Ravna Gora pripada biljnoj zajednici Fagetum-abietetosum Horv. Temeljno kamenje tvore vapnenci i dolomiti gornje Jure sa svim karakterističnim osebinama Krša. Po površini izbijaju pećine i manji ili veći blokovi kamenja. Najveći dio ove jedinice predstavlja zapravo ustalasanu krašku visoravan, izbraždenu sa nekoliko nesuvislih uzdužnih kosa, te razrovanu vrtačama i većim uvalama. Tlo je plitko do srednje duboko, ilovasto i dosta humozno. Boniteti staništa su vrlo različiti, međusobno ispremješani tako da ih je dosta teško lučiti. Glavne vrste drveća su jela i bukva sa primješanom smrekom, ponekim javorom, gorskim brijestom, jarebikom i mukinjom. Sastojine su mješovite. Bukva dolazi na svim staništima, a na višim i izloženijim položajima stvara i manje čiste sastojine. Jela izbjegava izložene položaje, grebene i glavice koje prepušta bukvi i smreki. Smreka je redovito primješana jeli i bukvi, te naseljuje vrtače i doline sa svježim tlom, ali često dolazi i na kamenitim eksponiranim glavicama i grebenima. Sušenje, izvaljivanje i prelamanje jelovih, smrekovih i bukovih stabala je stalna pojava u ovoj gosp. jedini, kao i inače na terenima visokog Krša. Međutim koliko je nama poznato, nije do sada u našoj stručnoj štampi bilo radova koji bi tretirali pitanje, kako na sušenje i izvaljivanje stabala utječe ekspozicija, osim općenitih konstatacija da do sušenja i izvaljivanja stabala dolazi naročito na južnim ekspozicijama, kao i u kojim debljinskim razredima imademo najveći broj sušaca i izvala. Da bi to ustanovili iz manuala konsignacije povađeni su podaci o broju jelovih i bukovih izvala i sušaca za gosp. jedinicu Ravna Gora u 1956. i 1957. godini. Podaci o brojevima stabala razvrstani su u debljinske razrede po 10 cm, i prema ekspozicijama odjela u kojima su nastali. Nisu uzeti u obzir izvale i šušci smreke, budući da je ista premalo zastupljena po broju stabala i po masi, a i kako je već navedeno naseljuje uglavnom karakteristične terene. Nisu uzeti u obzir ni podaci o prelomljenim stablima, iz razloga što u ovoj gosp. jedinici prelomi, naročito jelovih i smrekovih stabala, nastaju i kod slabijeg vjetra i to obično na defektnim, rakavim, natrulim ili inače oštećenim stablima. Nakon što su podaci sređeni mogli smo konstatovati slijedeće: Izvale: U gosp. jedinici Ravna Gora izvaljivanje stabala uvjetuje uglavnom jugo tj. topli i vlažni vjetar koji duva iz jugoistočnog kvadranta. Jugo povećava zračnu vlagu i donaša često obilnu kišu koja raskvasi tlo i predstavlja na taj način opasnost izvaljivanja, budući da smanjuje silu prijanjanja korijenja za tlo. Jugo nastupa ponekad olujnom snagom te lomi i izvaljuje drveće. Puše uglavnom oko oba ekvinocija, zimi rjeđe, a tada obično s obilnim i vlažnim snijegom, koji stvara na drveću teške kitine, koje lome grane, i inače dovode do lomljenja i izvaljivanja stabala. Ukupno su tokom 1956. i 1957. godine izvaljena 602 jelova stabla. |