DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Naša zapažanja o kitastoj sadnji su ukratko ova: 1. Skupnom sdnjom nekoliko sadnica, uzgojenih na naprijed opisani način, omogućavamo: a) pomoću mikorize normalan razvoj korijenja, i b) brže stvaranje odgovarajuće mikoflore sa zemljom, koja ostaje oko žilja sadnica pri njihovom vađenju u rasadniku. 2. Ovim načinom sadnje dolazi do fiziološkog srašćivanja korijenja, te ono čini u stvari jedan zajednički sistem, a postepenim uklanjanjem potisnutih stabala proširuje se sistem korijenja dominantnog stabla. 3. Općenito se na suhim staništima alepskoga bora ovakovom sadnjom povećava njegova otpornost prema nepovoljnom vodnom režimu tla tokom ljeta, a ujedno mu se omogućava bolje iskorišćavanje hraniva i time snažniji razvoj. Slika 4. — Kitasta sadnja a´Ju epskog b´GrU Poljozashlni pojas br. 1-a Eksp. stanice Bijelo polje kod Mostara Instituta NRSiR Sadnja izvršena 20.—22. XII. 1951. Snimljeno 7, IX. 1957. \. „ Foto; M. Simunović \ Smolarenje na živim panjovima a/tfpskog i primorskog borä Utvrđena je činjenica, da se u živim büTpövim parijevima mijenja sadržaj smole ovisno od njihove starosti. U njima se količina smole povećava prvih godina nakon sječe, dostiže kulminaciju i zatim posteoeno opada. Tako je Ivano v (1934.) ustanovio na temelju svojih istraživanja da se u borovim panjevima postotak kalofonija povećava do 20 godina njihove starosti (na pjeskovitom tlu do 29%, na ilovästom da 19%) i da je |