DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— u rasadniku uzgajati sadnice sa korijenjem obraslim mikorizom, i — na terenu primjenjivati odgovarajuću tehniku sadnje s obzirom na mikofloru alepskog bora i pojavu fiziološkog srašćivanja korijenja. U rasadniku, prilikom sjetve alepskog bora, stavljamo u brazdice zemlju donijetu iz odraslih sastojina alepskog bora. Na taj način uzgajamo jednogodišnje sadnice alepskog bora sa mikorizom. Ali, u isto vrijeme postižemo i to, da se neposredno oko korijenja biljaka alepskog bora stvara njemu odgovarajuća mikoflora. Zbog održavanja micelija gljivica i mikoflore ne smije se otresati zemlja oko žilja sadnica pri njihovom vađenju u rasadniku, već ih naprotiv sa tom zemljom otpremati na mjesta sadnje. Imajući u vidu naprijed iznijete činioce — mikorizu, mikofloru i fiziološko srašćivanje korijenja, kao i suha staništa alepskog bora — mi smo od 1949. godine izvodili pokuse kitaste sadne te vrste. Njih smo provodili na Eksperimentalnoj stanici Bijelo Polje kod Mostara Instituta za šumarska istraživanja NRBiH. Vršili smo pojedinačnu sadnju i kitastu sadnju. Pri kitastoj sadnji sadili smo 3 do 5 sadnica u jednoj rupi odnosno jednom zasjeku, što je ovisno od načina priprema tla (kopanje rupa ili obrada na terase). O vađenju sadnica, njihovoj otpremi, tehnici kitaste sadnje i otstranjivanju potisnutih biljaka ostavljanjem dominantnog stabla — pisali smo ranije (Simunović 1957.). Slika 2. — Obična sadnja alepskog bora jedne sadnice (lijevo) i kitasta sadnja četiri sadnice (desno). Pokusna ploha Drača Eksp. stanice Bijelo Polje kod Mostara Instituta NRBiH. Obe sadnje izvršene 2. XII. 1950. Snimljeno 7. IX. 1957. Foto: M. Simunović |