DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 5 <-- 5 --> PDF |
nas su doduše sastojine ove šume na polju gotovo iščezle, ali iz ostataka, koje nalazimo tu i tamo na rubovima, možemo dobiti prilično dobru sliku njihove nekadašnje građe. Oko Otočca nalazimo u šumi kitnjaka i običnoga graba: od drveća Carpinus betulus, Quercus petraea, Fagus silvatica (r.), Acer obtusatum, Acer pseudoplatanus, Acer campestre, Quercus cerris, od grmlja Corylus avellana, Crataegus monogyna, Viburnum lantana, Ligustrum vulgare, Evonymus verrucosa, Cornus sanguinea, Cornus mas, Rosa sp., a od niskog rašća Stellaria holostea, Euphorbia amygdaloides, Arum maculatum, Anemone nemorosa, Aposeris foetida, Asarum europaeum, Cyclamen europaeum, Galium vernum, Aremonia agrimonoides, Primula vulgaris, Pulmonaria officinalis, Glechöma hederaceum, Sanicula europaea, Polygonatum multiflorum, Dentaria bulbifera, Symphytum tuberosum, Brachypodium silvaticum, Ajuga reptans, Hedera helix, Helleborus multifidus i dr. To je po sastavu tipična zajednica kitnjaka i običnoga graba u kojoj se već pojavljuju neki elementi bukove, šume. Kad se dižemo iz Gackog Polja prema kosi Male Kapele mijenja se naglo slika šumske vegetacije. Bukva, koja se na sjevernim padinama spuštala sve do dna polja, prelazi s usponom i na slabo nagnute južne ekspozicije i prelazi u šumu bukve, a ova doskora u šumu bukve i jele, koja se diže do najviših vrhova Kapele. Strme vapnenačke padine na sunčanim položajima zauzela je naprotiv šikara hrasta medunca i crnoga graba (Seslerieto-Ostryetum) uvjetovana lokalnim klimatskim prilikama. Najznačajnije su biljke ove šikare Quercus pubescens, Fraxinus ornus, Ostrya carpinifolio, Acer monspessulanum, Pinus nigra, Acer obtusatum, Acer campestre, Sorbus torminalis, Pirus communis, Rhus cotinus, Cornus mas, Crataegus transalpina, Prunus spinosa, Rhamnus cathartica, a od niskog rašća Carex humilis, Teucrium chamaedrys, Polygonatum officinale, Helleborus multifidus, Sesleria autumnalis, Melitis albida, Satureia vulgaris, Asparagus tenuifolius, Lithospermum purpureo-coeruleum, Trifolium rubens i dr. U skladu je s ovom šumskom vegetacijom i raširenje gorskih livada na Gackom Polju, koje imaju izrazito termofilni značaj, te pripadaju submediteranskoj zajednici Danthonieto-Scorzoneretum, dok se u području bukve nalaze već gorske livade srednjoevropskog karaktera, koje pripadaju zajednici Brometo-Plantaginetum. Borove šume uklopile su se po svome prostranstvu uglavnom u topliji dio šume bukve i jele, ali sežu i nešto niže, gdje se sastaju s termofilnom vegetacijom. Što se više približavamo Gackom Polju pojačavaju se termofilni utjecaji, pa u borovoj šumi preteže crni bor, dok je u višim, hladnijim pojasima zastupan samo obični bor. Na si. 1. prikazan je raspored šumske vegetacije na pravcu Jurjeve stijene—Rudopolje iznad Vrhovina. Lijeva, južna strana brda sastavljena je od dolomita, a desna od vapnenca. Na plitkoj dolomitnoj podlozi nalazi se rendzina, koja s dubijinom naslage tla prelazi,u smeđe karbonatno tlo ili na vlažnijim staništima u podzolirano tlo (ponikva). Na vapnencima razvija se naprotiv smeđe karbonatno tlo. U skladu s podlogom raspoređena je šumska vegetacija: plitku rendzinu zauzela je šuma bora ili njezin degradacijski stedij, pašnjak sitne vlasulje. Na tjemenu se pojavljuje bukva, a na podzoliranom tlu na sje |