DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Manje prostranstvo i manje značenje imaju smrekove šume Male Kapele, koje se po svome reliktnom karakteru podudaraju s borovim šumama, ali su vrlo oskudne vrstama. One su ipak važne za razumijevanje cijelog kompleksa reliktnih šuma, a naročito za razumijevanje ekologije borovih šuma. Zato sam ih obuhvatio u ovom prikazu, iako njihov sastav nije još dovoljno istražen. GEOGRAFSKI ODNOSI S južne strane glavnog bila Male Kapele nalaze se gorske kose sa zaobljenim vrhovima i stranama. One nemaju unatoč znatnih strmina otvorenih stijena. Podloga je rastrošena, sve je više manje zaobljeno, a niz vrhova nosi ime »oblaj«. Obronci su najčešće obrasli borovom ili smrekovom šumom ili su pokriveni niskim gorskim pašnjacima sitne vlasujje (Festucetum pseudovino-valesiacae), pa se već iz daljine ističu od raskidanog vapnenačkog bila Male Kapele. Prema geološkoj karti F. K o c h a (Plitvice 1:75.000) pripada područje Male Kapele uglavnom krednoj formaciji, koja je zastupana s više facijesa. Među njima se ističu s jedne strane različiti vapnenci, a s druge dolomiti i dolomitni vapnenci. Glavno bilo Kapele od Velikog Javornika (1141 m) do Selišnog vrha (1230 m) izgrađeno je od rudisnih vapnenaca gornje krede, a obrub čini s obje strane dolomit gornje krede, koji zauzima široki pojas sve do ruba Gackog Polja, pa preko Vrhovina seže do Plitvičkih Jezera. Prema Veljunu nalazi se ponovno pojas rudisnog vapnenca, a isto tako i na sjevernoj strani Kapele gdje ispod zone dolomita seže na pravcu od Saborskog preko Kozjaka na Priboj. Oštri Mihaljevac na podnožju Plješevice i Mrsin leže naprotiv u dolomitu, a Plješevica je gotovo cijela sastavljena od vapnenca. Gacko Polje je aluvij (izvor Gacke), prvi rub sastavljen je od naslaga kvartara, a drugi od donje krede, na nju se u sjeverozapadnom dijelu neposredno nadovezuje dolomit, a u južnom vapnenac gornje krede. U geomorfološkom pogledu razlikuju se neobično vapnenački i dolomitni grebeni i glavice. Vapnenci, koji su uglavnom prekriveni šumom bukve i jele (Fagetum croaticum abietetosum), ističu se oštrim konturama, a dolomiti obrasli borovim i smrekovim šumama imaju oble forme. Najljepše borove šume nalaze se oko Vrhovina, Rudopolja i Babinog Potoka, gdje okružuju polja, što se steru s obje strane ceste. One zauzimaju grebene i tople, suncu izložene obronke, dok se u uvalicama i na sjevernim padinama razvila šuma smreke. Sličnu sliku nalazimo i na sjevernim padinama Male Kapele oko Saborskog, pa se i tamo na dolomitima javljaju borove šume. Kao ekstrazonalne, reliktne zajednice uklopile su se borove i smrekove šume Male Kapele u područje klimatogene vegetacije bukve i jele i dokazuju kako je dolomitno gorje u fizionomskom, ekološkom i vegetaeijskom pogledu različno od vapnenačkog. Da pravo shvatimo značaj reliktnih borovih šuma na Maloj Kapeli, koje nas najviše zanimaju, moramo upoznati vegetaciju, koja ih okružuje. Najbolji pregled o toj vegetaciji dobivamo na prerezu od Gackog Polja prema Selišnom vrhu, najvećem usponu Male Kapele. Gacko Polje leži u visini 458 m, te se nalazi u području šume hrasta kitnjaka i običnoga graba (Querceto-Carpinetum croaticum) kao klimatogene zajednice. Da |