DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE GODIŠTE 82 JULI—AUGUST—SEPTEMBAR GODINA 195« PRILOG POZNAVANJU BOBOVIH I SMREKOVIH SUMA MALE KAPELE Prof. đr. Ivo Horvat, Zagreb UVOD Na obroncima Male Kapele, od Rudopolja i Vrhovina do Plitvičkih Jezera, nalaze se u području šume bukve i jele dvije značajne šumske zajednice reliktnog karaktera. To su šume crnog i običnog bora, te šume smreke na dolomitima. Ove se razvijaju u naročitim životnim prilikama i imaju uz golemo gospodarsko i veliko prirodoznastveno značenje. Naročito su važne borove šume, jer njihov sastav i ekologija osvjetljava problem reliktnih borovih šuma cijelog ilirskog područja. Sume crnog, rjeđe i običnog bora, zapremaju u Hrvatskoj manje, odijeljene areale. Veće površine samoniklih borovih šuma nalaze se na Maloj Kapeli i u Velebitu, a rjeđe su na rubu Gorskog Kotara, na Plješevici, Senjskom Bilu, Dinari i na Biokovu. U Primorju se nalaze na Braču, Hvaru i Pelješcu bitno različite zajednice dalmatinskog crnog bora (Pinus maritima ssp. dalmatica), ali one nemaju nikakve veze s našim kontinentalnim šumama, kako su istaknuli već B e c k-M annagett a (1901) i Horva t (1950), a Horvati ć (1957) je nedavno to detaljno obrazložio. Borove šume u Hrvatskoj pripadaju značajnim zajednicama, koje su često fragmentarno razvijene (Horva t 1938, 1956). To su ekstrazonalne zajednice uvjetovane reljefnim, lokalno-klimatskim ili edafskim faktorima. One se nalaze unutar određenih klimazonalnih šumskih zajednica s kojima su sindinamski više ili manje povezane. Na nekim staništima održavaju se kao trajni vegetacijski stadij, a na drugima uzmiču pred konkurencijom jačih suparnika, ponajčešće bukve i jele.* \ * Osim ovih jasno izraženih zajednica (asocijacija) borovih šuma pojavljuje se često crni i obični bor obilno u drugim šumskim zajednicama gradeći veće ili manje sastojine. Sastav takvih borovih sastojina pokazuje, da one nemaju ništa zajedničko sa borovim zajednicama. Bor se naseljuje na pr. na sječini ili na paljevini neke šumske zajednice kao prolazni stadij, pa razvitkom ove zajednice i nestaje. Takve razr vojne stadije treba dobro razlikovati od floristički i ekološki izraženih borovih zajednica. Zato je poznavanje Sastava borovih šuma vrlo važno i u praktičnom pogledu. Ono je preduvjet za pravilno gospodarenje, koje će nam osigurati trajnost i obnovu borovih šuma kao vrela prvorazrednog drva i smole. |