DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 25 <-- 25 --> PDF |
na toplim, južnim i zapadnim padinama, smrekovim šumama na sjevernim padinama i u uvalama i najzad miješanim šumama bukve i jele. Prve dvije zajednice vezane su uglavnom na dolomit, dok je šuma bukve i jele raširena najčešće na vapnencu ili na dubljim profilima iznad dolomita. Raspored i.sastav šuma pokazuje veliko podudaranje s Malom Kapelom, a razlike su uvjetovane geografskim odnosima. U zapadnoj Bosni nema na pr. vrste Helleborus macranthus i Carex alba, koje ne prelaze Plješevicu. Inače je podudaranje toliko, da možemo zapadnobosanske šume smreke na dolomitu priključiti malokapelskim. Smatram, da je pitanje definitivne sistematike smrekovih šuma na dolomitu još preuranjeno. One čine bez sumnje posebnu, vegetacijsku jedinicu uvjetovanu dolomitnom podlogom i razlikuju se od prekrasno razvijenih šuma smreke naših planina, koje su uvjetovane klimatskim faktorima. ZAKLJUČAK Na temelju dosad iznesenog materijala možemo povući ove općenite zaključke o borovim i smrekovim šumama Male Kapele: I. Borove šume 1. Crni i obični bor rašireni su u Maloj Kapeli u različitim šumskim zajednicama i nastavaju nekoliko bitno različitih šumskih staništa u području areala bukve i jele. Prema tomu se ne može sve borove sastojine u Kapeli ujediniti u neku prirodnu cjelinu, niti se može s njima jednako gospodariti. Bor se javlja: a) u zajednici borove šume, koja predstavlja jasno izraženu zajed nicu bora b) u zajednici bukve i jele, i c) u zajednici smreke. 2. Borove šume na Maloj Kapeli, sastavljene od crnog ili običnog bora ili obiju vrsta, tvore posebnu, jasno omeđenu asocijaciju, koju sam nazvao Helleboreto-Pinetum. Ta se asocijacija razlikuje od svih šumskih zajednica u području, a predstavlja reliktnu zajednicu uvjetovanu određenim životnim prilikama. 3. Borova šuma (Helleboreto-Pinetum) raširena je na suhom, propusnom, humusno-karbonatnom tlu (rendzina), koje se razvilo povrh dolomita i dolomitnog vapnenca. Na tom ekstremno suhom staništu živi i obnavlja se zajednica bora kao trajni vegetacijski stadij unutar područja bukve i jele. Na svim ostalim staništima nalazi se bor tek prolazno, kao prelazni stadij u toku prirodnog razvitka vegetacije. 4. Na temelju florističkog sastava možemo raščlaniti borovu zajednicu u niže jedinice: u vapnenačku i dolomitnu varijantu, te topliju subasocijaciju sa crnim grabom i hladniju sa smrekom. 5. Prirodni razvitak borove zajednice (Helleboreto-Pinetum) odvija se uporedo s razvitkom rendzine u dva smjera: a) u smjeru šume bukve i jele nakon stvaranja smeđeg karbonatnog tla i b) u smjeru šume smreke nakon stvaranja kiselog, podzolastog tla. Jedan i drugi proces traju vije |