DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 18 <-- 18 --> PDF |
A. filix mas, jelenjak (Phyllitis scolopendrium — Scolopendrium vulgare), Calamintha grandiflora, Pulmonaria officinalis, Asperula odorata, Dentaria bulbifera, Lamium luteum, Sanicula europaea, Asarum europaeum, Galium rotundifolium, Aposeris foetida, Salvia glutinosa, Tamus communis, Aedopodium podagraria, Daphne mezereum, Mercurialis perennis, Aremonia agrimonioides, Anemone nemorosa, Anemone ranunculoides, Cyclamen europaeum i dr. Veliki broj ovih vrsta ne nalazimo na golemim prostorima unutar borovih šuma, a javljaju se u neobičnom obilju čim prijeđemo njihovu prirodnu granicu i zađemo u šumu bukve. U toj šumi nalazi se doduše često uz bukvu, jelu, gorski javor, koju smreku još obilno i obični bor. Njegove su dimenzije i vitalnost vanredni, ali u prizemnom sloju nema ni jednog borića; ovi stari borovi pokazuju, da su strana primjesa u šumi bukve i jele, koja se naselila ovamo nakon jake sječe, ali uzmiče usporedo s razvitkom šume bukve i jele. Bor je dakle samo prolazna vrsta, prelazni stadij u prirodnom krugu razvoja vegetacije, ali je njegovo šumarsko značenje vrlo veliko, iako je tek prigodno i kratkotrajno. Razvitak ovakve sastojine mogli bi prikazati ovako: šuma bukve i jele -> sječina ili paljevina ~* nalet borova pomlatka ""* šuma bora s pomlatkom bukve i jele ~* čista šuma bukve i jele. Za razumijevanje općenite ekologije borove šume i njezine trajnosti važna je spoznaja, da se u istoj nadmorskoj visini, na istoj ekspoziciji i nagibu na kompaktnim vapnencima povrh slabo podzoliranog smeđeg karbonatnog tla nalazi šuma bukve i jele, a na rendzini povrh dolomitne trošine šuma bora. Ali i na tipičnom staništu borove šume na samoj rendzini, mogu nastati u sastavu šume bitne promjene, koje dovode najzad do uzmicanja borove šume i pretezanja bukve i jele. Taj proces nastaje u povodu prirodnog razvitka rendzine na dubljim profilima, a indicira ga već u prvim počecima prizemna flora u borovoj šumi. Najveće značenje u tom pogledu ima kopitnjak (Asarum europaeum); čim se javi u borovoj sastojini kopitnjak, znamo, da su u rendzini nastale značajne promjene, koje omogućuju razvitak vegetacije prilagođene na vlažniju podlogu. Gračani n (1941.) opisuje razvitak rendzine, koji se zbiva na dubljim horizontima i dovodi do temeljne promjene u fizikalnim i kemijskim svojstvima tla ovim riječima: »Ako se mineralni karbonatni supstrat toliko rastroši, da postane obilat vrlo finim dispenzijama karbonata, ili ako se hidrološke prilike promijene u pravcu jačeg navlaži van ja terena, onda pedogenetski procesi mogu poći putem degradacije rendzine u smeđa karbonatna tla.« Ja sam utvrdio, da se uporedo s razvitkom tla razvija i vegetacija. Čim je tlo dublje, vlažnije i obilnije koloidnim česticama, pojavljuju se u borovoj šumi biljke šume bukve i jele. Jela je u početnim stadijima još slaba, ali se bukva dobro razvija i osvaja teren. Uz bukvu se nalazi Asarum europaeum i Sanicula europaea kao predznaci novih životnih prilika i nove asocijacije, koja je u vezi s promjenom edafskih faktora počela osvajati nekadašnje stanište borove šume. Uporedni razvitak tla i vegetacije zbiva se po ovoj shemi: |