DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 15 <-- 15 --> PDF |
babe i na južnom položaju, ali se gubi, čim se pojavljuje vapnenac na kome se razvila šuma bukve i jele. Sličnu sliku nalazimo između sela i stanice Rudopolje. Na južnim padinama nalaze se čiste sastojine borovih šuma s kojom smrekom u prizemnom sloju, ali se već u manjim zaštićenim uvalama, a naročito na sjevernim padinama, nalazi sastojina smreke vrlo značajnog sastava. N a gornjoj graniči raširenja borovih šuma odlučuje ekspozicija o sastavu šume. Uporedo s razvitkom šume dolazi do golemih promjena i u sastavu tla. Daljnji je reljefni faktor, koji ima veliko značenje u raširen ju naših borovih šuma nadmorska visina. Točne granice visinskog dosezanja čistih borovih šuma, mješavina (prelaza) i pojedinih borovih uklopina u stranim zajednicama moći će se odrediti tek vegetacijskim kartiranjem, pa bi bilo od golemog interesa za znanost i za praksu, da se ovo uže područje borovih i smrekovih šuma Male Kapele posebno kartira. Naša neposredna opažanja i mjerenja na pojedinim vrhovima i padinama pokazuju, da crni bor seže do visine od nekih 850 m, a obični bor se penje na južnim padinama Male Kapele do visine od 1000 m. Antropozoički faktori. Tri su glavna sredstva kojima čovjek utječe na sastav, strukturu i obnovu borovih šuma: to je sječa, vatra i paša. Gdje je čovjek racionalno sjekao šumu nije bitno izmijenio vegetacijske odnose, pa se šuma prirodnim pomlađivanjem sama obnavljala. Na Crnom Vrhu i na Samaru nalaze se gusto sklopljene, prekrasno pomlađene sastojine u kojima mladi borići premašuju 60 cm prirasta u jednoj godini. Njihova su stabla uspravna, pravilna, bez grana i daju prvorazredne kvalitete tehničkog drva. Posve drugu sliku nalazimo u sastojinama gdje se je loše gospodarilo. Tu su stabla znatno niža, često svinuta i granata, jer se zbog nepravilno rasijanog svijetla ne čiste od grana. Zato treba naročitu pažnju obratiti njegovanju takvih sastojina. Još veći utjecaj na borove šume Male Kapele proizveo je čovjek uporednom sječom i pašom. Zajedničkim utjecajem sječe i paše potisnute su borove šume sa znatnih površina svoga tipičnog staništa, koje su zauzeli pašnjaci sitne vlasulje (Festucetum pseudovin o-v alesiacae) oni zauzimaju danas oko Vrhovina i Rudopolja goleme površine. To su tako zvana »Gola brda« na plitkoj, dolomitnoj podlozi. Tu je čovjek stvorio na tipičnom staništu borove šume pašnjak, koji daje vrlo malene količine krme, jer je vegetacijski period razmjerno kratak; duga zima i ljetna suša sprečavaju na plitkom propusnom tlu bujniji razvitak livadne vegetacije, pa je jedino šuma produktivna vegetacija u pravom smislu. I danas se vidi kako šuma uzmiče pred intenzivnom pašom. Između borovih šuma i čistih pašnjaka, koji se nalaze podno šume, razvijen je vrlo često uži pojas šikare borovice (Juniperus communis), koji prodire duboko u samu šumu, kadkad u tolikoj množini, da je nemoguće ući u šumu. Ali utjecaj paše vidi se i u samoj šumi. Gdjegod prolazimo tlo je izga ženo, posuto brojnim ekskrementima, vegetacijski pokrov oštećen. Pod utjecajem ovakve jake paše izmijenila se je prvobitna slika šume. Pašom je razorenae prirodna struktura prizemnog rašća, pa je čudo, da su se i ovi elementi sačuvali. Već sam spomenuo, da je crnjuša sigurno zapremala |