DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 14 <-- 14 --> PDF |
kao trajni vegetacijski stadij uvjetovane fizikalnim i kemijskim svojstvima tla na kome se razvijaju. Na mjestima gdje se mijenjanju fizikalna svojstva tla, mijenja se i biljni pokrov, iz kserofilne borove šume razvija se mezofilna šuma bukve i jele, a na hladnijim staništima razvija se acidofilna šuma smreke. Reljef . Borove šume na Kapeli razvijaju se na različitom nagibu. Prekrasne sastojine nalaze se na strmim obroncima nagnutim i preko 45°, a kraj toga su se razvile velike površine šuma na blagim nagibima i na ravnim tjemenima. Na tim slabije položenim nagibima dolazi ipak najčešće do stvaranja dublje naslage tla na kome se rendzina razvija u smjeru klimatogenog tla. Na takvim mjestima prodiru vrlo često u borove šume strani elementi, ponajčešće bukva, te odlučuje o daljnjem opstanku borove šume. Od ostalih reljefnih faktora ima naročito značenje ekspozicija . Borove šume uspijevaju uglavnom na toplijim južnim i jugozapadnim padinama, a samo u najnižem dijelu svoga prostranstva prehvaćaju na sjeverne padine. U višim, hladnijim položajima odlučuje ekspozicija o tome da li će se razviti šuma bora ili smreke. U tom je pogledu vrlo instruktivan vegetacijski prerez od Seliškog vrha preko Babinog Potoka prema Krivoj Dragi na južnoj strani ceste. Profil pokazuje tipična staništa bora u odnosu prema ostaloj vegetaciji, naročito prema šumi smreke. Na istoj dolomitnoj podlozi razvila se prema dubljini tla, ekspoziciji i nadmorskoj visini bitno različita vegetacija, koja se odlikuje i tipičnim svojstvima tla. Najtoplije južne i jugozapadne padine, povrh razmjerno plitke rendzine, zauzima šuma bora. Tlo je suho, bazično, rjeđe lokalno slabo kiselo. Na sjevernoj ekspoziciji i u većoj visini nalazi se naprotiv šuma smreke, tlo je dublje, vlažnije, bogatije finim česticama koloidima, kiselo, pa se na njemu nalazi cijeli niz acidofilnih vrsta. t 308 | JtH m SKAM BOBOVI« v´/v »maw | SMREKA ^ au«v» . . UMWE I OGAMCC J*´VAPNENAC SI. 2. Raspored šuma na glavicama s obje strane ceste Vrhovine—-Plitvička Jezera SI. 2. prikazuje profil vegetacije na potezu s obje strane ceste Vrhovine— Plitvička Jezera. Brda su građena od dolomita, tek se na padinama Visibabe pojavljuje u gornjem dijelu vapnenac. Južne i jugozapadne položaje i tjemena zauzela je u najtipičnijem razvitku borova šuma, a sjeverne padine smreka i jela. Smreka se javlja u višim dijelovima Visi |