DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Poredba temperaturnog srednjaka za mjesece lipanj, srpanj, kolovoz i rujan, kad su vršena opažanja na Samaru, pokazuju, da se temperatura borove sastojine na Samaru kreće između Gospića i Ravne Gore. To je u skladu s općenitim biljnogeografskim položajem vegetacije na Samaru, ali nije u skladu s nadmorskom visinom, prema kojoj bi Samar morao imati nešto nižu temperaturu od Ravne Gore. Razmjerno visoka temperatura na Samaru ima razlog u visokim ljetnim minimumima u doba vegetacije, koji znatno nadmašuju stanice, koje leže skoro 300 m niže. Možda je razlog ovom termičkom djelovanju naročiti položaj Gospića i Ravne Gore u kotlinama s obratom temperature, koji nije na Samaru izražen. Ugrenović i Šolaja prikazuju na spomenutom mjestu i mjerenja temperature tla u različitim dubljinama i to iz miješane sastojine crnog i običnog bora s podstojnom sastojinom bukve, u sastojini borova bez bukve i na otvorenom polju. Ova mjerenja pokazuju, da je temperatura u borovoj sastojini bez grmolikog sloja u sredini između temperature slobodnog obronka i temperature u kojoj se pojavljuje u podstojnom sloju bukva. Ta je činjenica u skladu s prirodnim razvitkom vegetacije i životnim prilikama borove šume. U području raširenja borovih šuma na Maloj Kapeli padne godišnje 1600 mm oborina od toga u zimi 400 mm, u proljeće 400 mm, u ljeti 400 mm i u jesen 400 mm. Za vrijeme trajanja vegetacijskog perioda dobiva borova šuma na Maloj Kapeli oko 790 mm oborina. Klima je po Gračanin u (1941) humidna, a njezin skupni karakter označuju Ugrenovi ć i 5 o 1 a j a (1937) ovim riječima: »Klima je tipična krška kontinentalna: kratki vegetacijski period, nagle i jake promjene temperature, srednja godišnja temperatura niska. Atmosfera vrlo vlažna, jaki rani i kasni mrazovi i magle, obilje ekvinokcijskih kiša, niski tlak uzduha, zima duga, ljuta i snijegom bogata, jak i čest sjeveroistočnjak (bura).« Pod tim klimatskim prilikama razvija se u Hrvatskoj šuma bukve i jele, pa prema tome ne možemo tražiti u klimi odlučujući faktor za raširen je borovih šuma na Kapeli. Očito je naprotiv, da su borove šume Male Kapele kao i borove šume drugih kopnenih krajeva Hrvatske uvjetovane drugim fakfaktorima, a to su tlo i reljef. Od ostalih klimatskih faktora ima veliko značenje vjetar. Vjetar djeluje mehanički i fiziološki. Pod mehaničkim utjecajem vjetra mijenja se uzrast borova, oni rastu nepravilno, nisko i nepravilno se granaju. Jaki utjecaji vjetra vide se naročito na izloženim kosama. U vezi sa snijegom treba istaknuti nepovoljno djelovanje velikih sniježnih nanosa, koje nalazimo na mnogim staništima. Borove sastojine na takvim staništima zarasle su lišajima, stabla su im iskrivljena, katkad i polomljena, atmosfera provlažna, različita od tipičnih borovih sastojina. Bilo bi zanimljivo, da se posebno prouče ovi nepovoljni utjecaji sniježnih nanosa na borove šume Male Kapele. Edafsk i faktori . Za razumijevanje edafskih odnosa u području raširenja borovih šuma na Maloj Kapeli treba istaknuti, da je geološka podloga na kojoj se nalazi borova šuma dolomit ili dolomitni vapnenac. To je matični supstrat iz koga se razvilo tlo naših borovih šuma. Rjeđe su |